Kako obično izgleda vaša košarica dok kupujete u trgovini? Odgovor na ovo pitanje vjerojatno je vrlo diskutabilno ovih dana obzirom na sveopće poskupljenje, pa ne čudi da bismo se naslušali raznih popisa namirnica. Međutim, u nekom boljem svijetu, vjerojatno se radi o namirnicama poput sezonskog voća i povrća, sireva, tjestenina, maslinovog ulja i još mnogo toga. Možda se i kava uvijek nađe na vašem popisu namirnica, kao i boca vina za vikend.

Što će biti na našim tanjurima?

Nažalost, s trenutačnim neodrživim metodama uzgoja i pogoršanjem klimatskih promjena, mnoge od osnovnih namirnica na koje se danas oslanjamo bit će još skuplje i manje dostupne do 2050. nego što već jesu. “Transformacija na zdravu prehranu do 2050. zahtijevat će značajne promjene u prehrani,” rekao je dr. Walter Willett s Harvard T.H. Chan School of Public Health u Sažetom izvješću EAT-Lancet komisije. “Globalna potrošnja voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki morat će se udvostručiti, a potrošnja namirnica poput crvenog mesa i šećera morat će se smanjiti za više od 50%. Prehrana bogata biljnom hranom i s manje hrane životinjskog podrijetla donosi poboljšane zdravstvene i ekološke prednosti”, ističe.

Dakle, što će biti na našim tanjurima u sljedećih nekoliko desetljeća? Stručnjaci imaju prilično dobre ideje o tome što očekivati. Ipak, s pomakom na održiviju poljoprivredu i očuvanje resursa, kao i fokusom na prehranu koja je lokalna, sezonska i biljna što je više moguće, možemo osigurati dovoljno hrane, posebno voća i povrća, za rastuću populaciju. Evo nekih namirnica prema mišljenjima stručnjaka koje možemo očekivati ​​više u sljedećim godinama.

Alge

Ako je vjerovati stručnjacima, algi i drugih morskih izvora hrane bit će u izobilju, osobito s iscrpljivanjem hranjivih tvari u tlu iz konvencionalnih poljoprivrednih praksi. Alge se mogu uzgajati i uzgajati brzo i u velikim količinama, dok također osiguravaju esencijalne hranjive tvari uključujući proteine, željezo i antioksidanse. Oni koji uživaju u dodavanju malo spiruline svojim smoothiejima već su oduševljeni dobrobitima koje alge mogu ponuditi. To će postati važno, jer alge mogu pružiti učinkovitiji omjer proteina i korištenja zemljišta u usporedbi s trenutno popularnim usjevima, poput soje.

Morska trava

Vrsta algi koju ćemo u budućnosti jesti na više načina, od slanih do slatkih varijanti.

Grah, mahunarke i orašasti plodovi

Možda već konzumirate puno biljnih proteina, poput graha, mahunarki i orašastih plodova, no, pripremite se daće ih biti više, budući da ovi usjevi imaju manji utjecaj na okoliš u usporedbi s proteinima životinjskog podrijetla, a pritom su i jeftini. Naime, očekuje se da će se proizvodnja graha, leće i orašastih plodova povećati za gotovo 100% do 200% do 2050. godine, dok se očekuje da će se izvori proteina iz crvenog mesa smanjiti u proizvodnji za oko 75%.

Divlje žitarice i žitarice

Pšenica koju znate i koju volite vjerojatno će u narednim desetljećima biti zamijenjena obilnijim žitaricama, žitaricama i pseudožitaricama. Pšenica koju redovito koristimo godinama je bila podvrgnuta selektivnom uzgoju, ostavljajući male genetske varijacije i stvarajući ranjiv usjev koji se teško prilagođava, što je veliki problem usred klimatskih promjena. Umjesto toga, mnogi će ljudi naučiti kuhati i peći s različitim žitaricama ili pseudožitaricama, koje se mogu jesti poput žitarica, ali tehnički nisu ni žitarice ni trave. Planirajte povećati količine kvinoje, amaranta, heljde i fonija u svojoj smočnici. Druga prednost ove hrane je ta što je prikladna za osobe s netolerancijom na gluten.

Laboratorijsko uzgojeno meso

Laboratorijski uzgojeno već je u porastu. Ovaj proizvod uključuje uzgoj proteina iz životinjskih stanica u laboratoriju kako bi se proizvodilo meso bez potrebe za prostorom ili resursima potrebnim za tvorničke farme. Dok su mnoge tvrtke koje žele proizvoditi meso uzgojeno u laboratoriju još uvijek u fazi pokretanja ili testiranja, meso uzgojeno u laboratoriju već se prodaje u Singapuru. Za meso uzgojeno u laboratoriju potrebno je razraditi više logistike, jer je skupo nabaviti životinjske stanice i još uvijek izaziva zabrinutost u vezi s okrutnošću prema životinjama. Stručnjaci očekuju da će više ljudi zamijeniti konvencionalno meso za ove alternative za izvor proteina s manjim utjecajem.

Lažne banane

Globalno, ljudi konzumiraju oko 100 milijardi banana godišnje, dijelom zbog povećanja prinosa zbog klimatskih promjena. Studije pokazuju da će urod uskoro dostići vrhunac i početi bilježiti pad prinosa, zbog čega će ovo popularno voće biti manje dostupno i skuplje. Srodna kultura, lažna banana, već je glavna namirnica u Etiopiji i očekuje se da će postati vrlo tražena u svijetu. Samo 15 lažnih biljaka banana moglo bi hraniti jednu osobu godinu dana i bogate su kalorijama, zbog čega je biljka dobila nadimak “drvo protiv gladi”. Ova biljka se također može brati tijekom cijele godine.

Insekti

Kukce već jedu ljudi diljem svijeta, ali oni će postati važniji izvor proteina, pogotovo zato što uzgoj insekata zahtijeva daleko manje resursa i prostora od životinja, pa čak i mnogih biljaka. Čak će se ugraditi u hranu za kućne ljubimce. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, također nam ponestaje proteina za rastuću populaciju, za koju se predviđa da će do 2050. doseći 10 milijardi. Mnogi kukci nude usporedive količine proteina s proteinima životinjskog podrijetla.

Kava otporna na toplinu

Biljka omiljenog jutarnjeg napitka mnogih već je u opasnosti, ali specifična vrsta zrna kave mogla bi priskočiti u pomoć. Povećanje temperature moglo bi učiniti i do 50% površina koje se trenutno koriste za uzgoj kave neupotrebljivim za usjeve, a koje neće moći izdržati povišene temperature. Coffea stenophylla bi mogla pomoći. Ova vrsta je prikladnija za više temperature, podnosi i do 6,8⁰C više topline od biljaka kave Arabica, koja se koristi za veliku većinu kave koju ljudi konzumiraju. Ova kava, kojom se nekoć naširoko trgovalo, daje manje od dvije uobičajene sorte na koje se danas oslanjamo. No, u budućnosti će se možda više koristiti, pogotovo jer ima okus sličan Arabica kavi. “Neće je biti u kafićima u sljedećih nekoliko godina, ali mislim da ćemo u roku od pet do sedam godina vidjeti kako će ući tržište kao kava visoke vrijednosti, a onda nakon toga mislim da će biti češća”, rekao je za BBC Aaron Davis, voditelj istraživanja kave u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu.