Kako prenosi Novi list, stručnjaci organizacije Zelena akcija i čelnici komunalnog društva Ponikve eko otok Krk, održali su radni sastanak kako bi analizirali krčki sustav gospodarenja otpadom i razmotrili koje aktivnosti bi stanovnici otoka trebali provoditi kako bi se otok Krk mogao pozicionirati i brendirati kao prvi zero waste otok u Europskoj Uniji.
Ovo je, naime, jedan od niza koordinacijskih sastanaka koji su službeno započeli u srpnju prošle godine, a time su započeli put ka punopravnom učlanjenju otoka na listu europskih gradova i općina koja već danas ispunjavaju visoko zadane ciljeve smanjenja nastanka otpada, stimuliranja njegove ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja otpada primjenom učinkovitih mjera cirkularne ekonomije.
Raspravljeni su i dogovoreni daljnji koraci u provedbi zero waste modela maksimalnog smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada, objašnjava Ivan Jurešić, pomoćnik direktora Komunalnog društva Ponikve eko otok Krk.
“Naša suradnja sa spomenutom organizacijom dio je projekta ˝Transitioning to a zero waste Europe, one community at a time˝ u koju je, sjetit ćete se, naše komunalno društvo, ili bolje rečeno otok Krk, ušao još lani kad smo u srpnju u Krku potpisali Odluku o pristupanju otoka Krka međunarodnoj strategiji Zero waste“, objasnio je Jurešić za spomenuti medij, naglasivši da je već sad udio razvrstavanja otpada od tek nešto manji od 60% na razini Europskog standarda, ali i da takva ostvarenja ne sprečavaju otočane da ostvare još ambicioznije ciljeve.
“Netom održani sastanak poslužio nam je stoga da zajednički ˝pretresemo˝ i usuglasimo neke nove, dodatne mjere i aktivnosti na kojimaćemo zajednički raditi u idućim godinama, a sve s ciljem da u petogodišnjem roku ispunimo zahtjevne parametre nužne za službeno uključenje našeg otoka u tu prestižnu europsku ekološku listu najboljih“, nastavio je Jurešić.
Otočni komunalci će se morati dodatno angažirati kako bi dostigli čak 70% udjela odvojenog prikupljanja otpada do 2025. godine, ali i smanjenje količina miješanog otpada koji se ˝proizvodi˝ po stanovniku (uključujući i turiste). 2019. godine je miješani otpad per capita iznosio 235 kg, a cilj je smanjiti količinu na 150 kg godišnje. U dogovorima je i uspostava tzv. Centra za ponovnu uporabu koji bi imao ulogu svojevrsnog pogona za vraćanje u uporabu predmete koji su prerano odbačeni, ističe Jurešić.
Unaprjeđenjem odvojenog prikupljanja i naplate odvoza miješanog otpada, povećanjem kućnog kompostiranja, otvaranjem centra za ponovnu uporabu te uvođenjem brojnih modela za smanjenje otpada koji nastaje na otoku nastoje se ostvariti zadani ciljevi i kriteriji za punopravni zero waste certifikat.
“Raduje nas uspješna suradnja s jedinicama lokalne samouprave na otoku Krku jer su one među rijetkima u našoj zemlji ispunile ciljeve odvojenog prikupljanja otpada u udjelu od 50% do kraja 2020. godine, a potom u suradnji s nama zacrtale još ambicioznije ciljeve i mjere kojima će osigurati bolju kvalitetu života žiteljima tog otoka, ali i uvrštenje otoka Krka na europsku kartu najuspješnijih lokalnih zajednica u održivom gospodarenju otpadom”, izjavili su u svom priopćenju predstavnici Zelene akcije.
