Prema tom scenariju hidroelektrane i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. Stoga se posebna važnost posvećuje njihovoj modernizaciji i produljenju životnog vijeka. U ciklus rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana, koji je pokrenut 2012. godine, do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,9 milijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od 1,6 milijardi kuna. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će povećanje ukupne snage hidroelektrana za 170 megavata te godišnje proizvodnje električne energije za 330 milijuna kWh.
Uz obnovu postojećih, provode se i projekti izgradnje novih hidroelektrana, gdje je najvažnija druga faza Hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela: Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. HEP je prošle godine pokrenuo realizaciju više pratećih potprojekata u sklopu HES Kosinj, uključujući izgradnju prometnica na području zahvata projekta i izgradnju stambene zgrade u Perušiću namijenjene smještaju dijela stanovnika naselja na području buduće akumulacije. U srpnju 2021. Vlada Republike Hrvatske je hidroenergetski sustav Kosinj proglasila strateškim investicijskim projektom.
Do 2030. 700 MW iz sunca i vjetra
U posljednje četiri godine HEP je intenzivirao aktivnosti na području ostalih obnovljivih izvora energije. Najprije se početkom 2018. s redovnom proizvodnjom počele bioelektrane-toplane na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku, obje s instaliranih 3 MWe i 10 MWt. Iako je još 2014. HEP na krovove devet zgrada u svom vlasništvu postavio sunčane elektrane, pravi je investicijski ciklus u tom segmentu pokrenut početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. Na istoj je lokaciji ove godine u redovni pogon puštena i druga faza elektrane, snage 2 MW. Prošle je godine u rad puštena Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima. U trajnom pogonu je sunčana elektrana Marići, snage 1 MW, SE Stankovci (2,5 MW) je u fazi pripreme priključenja na mreža, a SE Kosore (Vrlika) od 2,1 MW je pred ishođenjem uporabne dozvole. Dovršena je i izgradnja trenutno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Obrovac, s priključnom snagom od 7,35 MW. U tijeku su i radovi na izgradnji Sunčane elektrane Cres (6,5 MW). Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna, uz napomenu da su svi spomenuti projekti, osim Kaštelira 1, postavljeni na tržišnim načelima, bez ugovora s HROTE-om o otkupu električne energije prema zajamčenoj cijeni.
Tome treba dodati i 11 elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Zelenog plana. U tijeku je novi natječaj zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren do kraja godine. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti više od 500 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW i koja je od ove godine u redovnom pogonu.
Vrijedi spomenuti da je VE Korlat prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja radi bez poticaja za proizvodnju iz OIE. Izgradnjom sunčane elektrane, lokacija Korlat će postati prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Usporedo s neintegriranim elektranama, HEP intenzivno na svoje zgrade postavlja integrirane sunčane elektrane s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije. Trenutno su u pogonu 53 takve elektrane u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom, od ukupno 62 integrirane SE u sustavu HEP-a. Do 2030. godine HEP planira ostvariti po 350 MW kapaciteta u vjetroelektranama i sunčanim, a udjel OIE u proizvodnji elektrana u vlastitom portfelju u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, povećati za 50 posto, sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.
Usvajanje novih tehnologija
Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije na otocima Visu i Unijama, koji će se izgraditi uz postojeću, odnosno planiranu sunčanu elektranu. HEP analizira i mogućnosti uporabe te proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik. Na spomenutim projekatima HEP uspješno surađuje i nastavit će surađivati s domaćim znanstveno-stručnim organizacijama i industrijom. Na taj način potiče povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.