Nije tajna da adaptacije videoigara mogu biti veliki uspjeh ili veliki promašaj. Od “Uncharteda” koji nije ispunio očekivanja, do “Sonic The Hedgehog” kojeg su svi što prije htjeli zaboraviti, gameri često znaju reći da postoji prokletstvo koje sprječava filmsku industriju da isporuči dobro prihvaćene adaptacija videoigrica. No, čini se da su se stvari promijenile zahvaljujući HBO-ovoj novoj seriji “The Last of Us”, koja je već nakon prve epizode prozvana najboljom adaptacijom videoigre svih vremena.

Filmovi, TV emisije i videoigre godinama pokušavaju smisliti različite obrate osnovnog koncepta zombi apokalipse. Primjerice, u kino hitu “28 Days Later” iz 2002. i manje poznatom filmu “Mayhem” iz 2017., ljudi su zaraženi “virusom bijesa”. U “The Last of Us”, koju već hvale kritičari, planetom haraju “Zaraženi”.

Ono što je iznenađujuće kod zombi apokalipse iz najnovije serije je inspiracija koja stoji iza nje. Naime, virus koji je stvorio Zaražene inspiriran je djelom omiljenog britanskog televizijskog prirodoslovca – Davida Attenborougha. Isječak iz Attenboroughove serije “Planet Earth” posebno je užasnuo Neila Druckmanna, tvorca “The Last of Us”, i potaknuo ga na razmišljanje.

Isječak, koji ima više od 10 milijuna pregleda, možete pogledati ispod.

U epizodi o džunglama, Attenborough i njegov dokumentarni tim susreću se s raznim gljivama koje manipuliraju ponašanjem, uključujući onu koja parazitira na mravima. “Kao nešto iz znanstvene fantastike, plodno tijelo Cordycepsa izbija iz mravlje glave”, kaže Attenborough u isječku.

Prva epizoda HBO-ove dugoiščekivane serije započinje 1968. unutar studija jedne talk show emisije. Voditelj emisije provodi intervju s dva znanstvenika. Jedan ne vjeruje da postoji zabrinutost za budućnost, a drugi upozorava na specifičnu vrstu pandemije i infekcije – gljivičnu.

On opisuje, vrlo detaljno točnu vrstu pandemije koje se boji. Upozorava na gljivu koja zarazi, poremeti i, na kraju, preuzme tijelo iznutra prema van. To, naravno, ne bi bilo moguće zbog temperature ljudskog tijela koje ne bi moglo udomiti takvu gljivičnu infekciju. Ali, dodaje on, kada bi Zemlja postala samo malo toplija, stvari bi se mogle promijeniti. Dok opisuje noćnu moru koju će uzrokovat klimatske promjene, publika postaje sve tiša i tiša; nema pobijanja onoga što on kaže. Čak i 1968. svima je bilo jasno da bi bili u ogromnim problemima kada bi došlo do tog mračnog scenarija. Radnja se zatim prebacuje u 2003. godinu kada znanstvenikovo predviđanje postaje stvarnost.

Također je vrijedno napomenuti da 1968. godina kao vrijeme radnje za ovu uvodnu scenu ne može biti slučajnost. Naime, 1968. bila je prva dokumentirana godina u kojoj su upravljačka tijela saznala o mogućim učincima klimatskih promjena. “The Last of Us” je horor priča, ali ona je ukorijenjena u hororu u kojem se doista trenutno nalazimo.

Serija je potaknula raspravu o tome je li takva vrsta pandemije uopće moguća. Iako vjerojatno nije, “The Last of Us” nas podsjeća na to koliko toga ljudi uzimaju zdravo za gotovo, kako bi lako sve moglo nestati i kako zapravo još uvijek ne znamo koje sve posljedice na planet mogu imati klimatske promjene. Serija nas podsjeća zašto postapokaliptične priče imaju takvu privlačnost kod publike – podsjećaju nas na vrijednost života i koliko bi zastrašujuće bilo biti među nekolicinom onih koji su uspjeli preživjeti.

Seriju možete gledati svakog ponedjeljka na streaming platformi HBO Max Adria.