Gubitci usjeva uslijed vrućine i suše u Europi utrostručili su se posljednjih 50 godina

GREEN_300_listici_sredina

Situacija je ozbiljna

Prema studiji koja naglašava ranjivost prehrambenih sustava na klimatske promjene, ozbiljnost gubitaka usjeva uslijed vrućina i suše utrostručila se u posljednjih pedeset godina u Europi.

Kako prenosi Euractiv, istraživanje objavljeno nedavno u časopisu Environmental Research Letters, bavilo se poljoprivrednom proizvodnjom u 28 europskih zemalja – trenutnoj Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu – od 1961. do 2018. godine. Usporedili su to s podacima o ekstremnim vremenskim prilikama – sušama, toplinskim valovima, poplavama i hladnim naletima – i pronašli dokaze koji sugeriraju da “klimatske promjene već vode do sve većih gubitaka usjeva u zapisima promatranja”. Iako su sve četiri postale znatno češće tijekom 50-godišnjeg razdoblja, “ozbiljnost utjecaja vrućina i suše na biljnu proizvodnju otprilike se utrostručila”, s gubitaka od 2,2% između 1964. i 1990. na 7,3% od 1991. do 2015.

Studija je otkrila da naročito suše, koje su sve češće, također postaju sve intenzivnije: “najteži događaji postaju nesrazmjerno ozbiljniji”. Sveukupno, europski prinosi usjeva i dalje su se povećavali u tom razdoblju, za gotovo 150% između 1964.-1990. i 1991.-2015., rekla je glavna autorica Teresa Bras iz Naučne i tehnološke škole Nova u Lisabonu. No, gubitci povezani s ekstremnim vremenskim uvjetima bili su različiti, ovisno o usjevima. “Žitarice, glavna vrsta koja zauzima gotovo 65% obrađenih površina EU-a i koja se uglavnom koristi za stočnu hranu, usjevi su koji su najviše pogođeni”, rekao je Bras.

Oni su pokazali “stalno veće gubitke” povezane sa sušama i vrućinama od ostalih usjeva, navodi se u izvješću, povećavajući se za više od 3% svake sušne godine. Istraživači su rekli da se to može objasniti raširenijim navodnjavanjem drugih usjeva poput povrća, vinove loze i voća. Očekuje se da će se klimatske promjene umnožiti vremenskim ekstremima, uključujući valove vrućine i suše, a studija je upozorila na “valovite učinke” utjecaja na Europu u globalnom prehrambenom sustavu i na cijene hrane. Studija je rekla da su razarajući toplinski val i suša 2018. u Europi uzrokovali smanjenje proizvodnje žitarica za 8% u usporedbi s prosjekom u prethodnih pet godina, “što je uzrokovalo nestašicu stočne hrane i izazvalo nagli rast cijena robe”.

Od Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, svijet je doživio svojih pet najtoplijih godina. UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu upozorila je da je proizvodnja hrane “izuzetno osjetljiva” na klimatske promjene. Ranije ovog mjeseca studija objavljena u časopisu Nature Geoscience pokazala je da su nedavne ljetne suše u Europi bile najteže što je regija do sada doživjela i zabilježila je naglo intenziviranje od 2015. godine. 2019. godine. Izvještaj u Nature Climate Change upozorio je da su promjene u struji mlaza naglo povećale rizik od toplotnih valova u regijama odgovornim za do četvrtinu globalne proizvodnje hrane – u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, zapadnoj Europi, zapadnoj Rusiji i Ukrajini.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.