Da vremena nema puno, ali ipak ima, istaknuo je na samom početku Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i savjetnik za održivost Predsjednika RH. “Hrvatska kao mala otvorena ekonomija ima lakši put ka zelenoj transformaciji. Imamo ugodnu klimu, dobru hranu, manju industriju i to bi trebale biti naše prilike. Potres je mogao biti motivacija i prilika gradovima da postanu zeleniji i da funkcioniraju efikasnije, no, čini mi se da nismo reagirali. Sve će se promijeniti u sljedećih 10 godina i na to moramo biti spremni”, kazao je Domac na panelu “10 do 12 – vremena je sve manje, ali vremena ima”.
Koliko su zaista hrvatski gradovi spremni na scenarij budućnosti, otkrili su predstavnici Zagreba i Rijeke. Da su urbanizam i dugoročno planiranje prioriteti, složili su se gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i Ivo Špigel, član radne skupine za IT Grada Zagreba. “Novi Zagreb je dizajniran i izgrađen u skladu s pravilima struke i uvažavanjem urbanista, dizajnera i sociologa, ali ostatak grada izgrađen nakon 80-ih godina je devastiran. Prioritet grada jeste okupiti tim stručnjaka koji će postaviti smjernice za razvoj kako zelenih površina tako i drugih sadržaja u gradu, no, nažalost, to ne možemo preko noći”, kazao je Špigel. “Rijeka ima najgušću naseljenost i ta činjenica je veliki izazov za zelenu tranziciju, racionalni javni prijevoz ili sustav odvajanja otpada. Ne možemo nekome ukinuti parkirna mjesta ispred zgrade kojih ionako nedostaje da bismo postavili podzemne spremnike za odvajanje otpada. Izazovi su realni i teški”, upozorio je Filipović.
Svoju ulogu u promicanju održivosti već su dobrim dijelom definirale i postavile vodeće kompanije. Je li u pitanju mit ili postavljanje novih sustava vrijednosti u poslovanju, otkrili su na panelu sudionici koji su u svojim kompanijama zaduženi upravo za provođenje projekata održivosti. “Banke će u budućnosti definitivno blagonaklono gledati klijente sa zelenim projektima. Brown ili takozvane štetne industrije banke koje promiču održivost neće više financirati”, istaknula je Sara Foršek, voditeljica održivosti Raiffaisen banke. “Beauty industrija svoj obol zelenoj tranziciji može dati direktnom edukacijom potrošača. Osim što vodimo računa o podrijetlu proizvoda i ambalaži, mi putem informativnog weba dajemo potrošačima savjet što i kako postupati s ambalažom i kako ju na pravilan način odlagati”, dodala je Irena Šarić Dombaj, direktorica korporativnih komunikacija L’Oreal Adria Balkan.
“Cijela održivost poslovanja Philip Morris Internationala odlikuje se u viziji koja se sastoji od tri riječi: ‘Budućnost bez dima’. Ta strategija mogla bi se sažeti na način da je održivo poslovanje za nas u kompaniji kreiranje dugoročne vrijednosti uz smanjenje negativnih eksternalija koje su povezane s našim proizvodima, našim lancem opskrbe i načinom na koji radimo posao”, izjavio je Stanko Kršlović, član Uprave za korporativne poslove, Philip Morris Zagreb. Saponia je primjerice prije dvije godine napravila veliki iskorak i s 10 proizvoda linije domaćinstva smanjila tj. minimizirala štetan utjecaj, a svi su se sudionici složili kako je digitalizacija potaknuta pandemijom zapravo dala dobar poticaj zelenoj tranziciji.
Najbolji projekti u segmentu održivog dobili su i prvu zelenu nagradu GREEN PRIX koja je dodijeljena u petak navečer, a koja je okupila brojna lica poznata po svojim zelenim odabirima i projektima. Ukupno 44 projekta natjecala su se za nagrade u čak četiri kategorije: green proizvod, green kampanja, green inovacija i green utjecaj na zajednicu. Prema ocjeni žirija GREEN PRIX za najbolju inovaciju osvojio je Citygreen Farming za AeroOne uređaj za aeroponski uzgoj. Najbolji green proizvod je Maler – tex iz tvrtke Regeneracija. Green kampanjom godine proglašena je kampanja Ožujskog piva „Čuvaj, pazi, ne bacaj!“, dok je GREEN PRIX zautjecaj na zajednicu dobiila tvrtka IDE3 s projektom Kompići za donaciju rabljene informatičke opreme. Najviše pažnje privukla je nagrada GREEN LIDER godine u čijem je odabiru sudjelovala i sama publika koja je mogla glasovati među kandidiranim liderima, no, prvi GREEN PRIX za green lidera godine osvojio je Dan Špicer, glavni koordinator kampanje Boranka i poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske.
Greencajt festival nastavlja se u subotu i nedjelju gdje će tijekom dana u programu ponuditi zanimljive radionice, edukacije i panel diskusije, a zabave neće nedostajati u večernjim satima jer se u subotu očekuje nastup Matije Cveka. Zabavno, edukativno, kreativno bit će i na preostala dva dana zelenog festivala u Rougemarin parku i zato pronađite najbliži Next green bicikl i dovezite se na festival besplatno.
Sve informacije o programu Greencajt festivala dostupne su na službenim kanalima Greencajt festivala: Greencajt.hr, Green.hr Facebook i Green.hr Instagram
