Izbor za Najbolji grad koji je netom održan, po treći je put naslov u kako je nazivaju, kategoriji svih kategorija onoj za Kvalitetu života obranio grad Krk. Ovaj grad na istoimenom kvarnerskom otoku broji preko 6,000 stanovnika i već je godinama na vrhu hrvatskih gradova koji svoje napore ulažu u održivost i ekološku odgovornost. Po mnogo se segmenata ovaj morski grad razlikuje od drugih gradova, a konstantna ulaganja u sve sfere tamo traju već godinama stoga ni ne čudi činjenica kako je ovo treća godina zaredom da je grad Krk, inače omiljena ljetna destinacija mnogih turista okrunjen ovom nagradom, jer kvaliteta života sinonim je za mali grad kojeg nazivaju još i gradom povijesti i kulture. Kad bismo Krk uspoređivali s održivim gradovima diljem Europe, najsličniji bili bi mu Rejkjavik ili Stockholm. Doduše, u nešto manjim omjerima, ali po svom funkcioniranju daleko iskače od drugih naših gradova.

U gradu Krku mali je broj nezaposlenih, a velik broj onih koji otvaraju ili imaju otvorene svoje obrte jer na devet stanovnika ide jedna registrirana tvrtka. Također, za stanovnike slabijeg imovinskog statusa grade stanove putem društveno poticane stanogradnje, a značajne mjere ulažu i u učenike i studente nudeći stipendije. Za vrtiće ne postoji lista čekanja, a natalitet im raste pa je samo u godini dana broj stanovnika porastao za 200 što ga čini gradom s najbrže rastućim brojem stanovnika u Hrvatskoj. Ujedno se s Krka najmanje ljudi iseljava. I dok se mnogi naši gradovi tek privikavaju na odvajanje otpada, Krk to čini već godinama. Prije dvije godine, udio odvojenog otpada kojeg otočni komunalci, iz tvrtke Ponikve eko otok Krk zadužene za organiziranje i provedbu te komunalne usluge na cijelom području skupljaju popeo do respektabilnih 55 posto. Kad govorimo o biootpadu i zelenilu, njega je primjerice na Krku prije tri godine zbrinuto oko 5,5 tisuća tona i od njega je u tamošnjoj kompostani proizveden vrlo kvalitetan kompost koji je potom sav vraćen u otočni okoliš, kroz uporabu u vrtovima i cvjetnjacima stanovnika ili pak kroz dohranu parkova i travnjaka o kojima skrbe lokalne komunalne tvrtke, pa i hotelijeri.

I računi za struju za oko pedesetak mještana su strani pojam jer svoju energiju potrebnu za napajanje kućanstva dobivaju iz sunčevih zraka, odnosno putem 22 solarna panela postavljena upravo na Krku. Tu i dalje nije kraj ovoj bodulskoj idili. Još 2016. godine vozni park gradske uprave čini jedanaest električnih vozila te jedanaest punionica na kojima se istovremeno mogu puniti 22 električna automobila. “Sve otočne jedinice lokalne uprave još su 2012. godine usvojile Interdisciplinarnu strategiju nulte emisije stakleničkih plinova za održivi razvoj otoka Krka obvezavši pritom Ponikve na razvijanje niza s tim dokumentom povezanih projekata” naglasio je prije nekoliko godina gradonačelnik Darijo Vasilić. Napomenuo je tad da su s istim strateškim ciljem, na Krku u proteklom periodu već uspješno realizirani brojni projekti energetske učinkovitosti u zgradarstvu, proizvodnje električne energije u malim solarnim elektranama, oni povezani sa smanjenjem potrošnje energije ugradnjom LED tehnologije u sustave javne rasvjete. Sasvim dovoljno razloga da zaključimo kako je Krk uistinu riznica budućnosti u koju bi se mnogi naši gradovi mogli ugledati, a nagrada u kategoriji Kvaliteta života nije mogla ponovno ići u bolje ruke.