Kovačev je naveo da je Europska investicijska banka (EIB) zbog krize prouzrokovane ratom u Ukrajini odlučila povećati ulaganja u projekte koji se bave ublažavanjem klimatske krize i zaštitom okoliša, tako da je izvjesno da će buduća ulaganja premašiti ranije planiranih bilijun eura.

“U suštini, svi dobri projekti koji se bave navedenim pitanjima i koji se kandidiraju, bit će financirani”, istaknuo je Kovačev u subotu u razgovoru za Hinu. Dodao je da će EIB uz financijsku podršku također pružati i savjetodavnu pomoć u realizaciji navedenih projekata. Okolišna pitanja, rekao je, koja su do sada bila jedan od četiri prioriteta EIB-a, sada su glavni prioritet.

“Na okolišna pitanja je otpadalo otprilike 20 do 25 posto”, rekao je Kovačev, istaknuvši da se to sada povećava na 50 posto, a unutar toga najveći udio otpast će na zelenu energiju, odnosno obnovljive izvore energije, zbog rastuće klimatske i energetske krize.

“EIB je banka EU-a, ali već dvije godine to je i klimatska banka, s posebnom zadaćom u okviru Zelenog plana, da do 2030. u zelenu energiju uložimo jedan bilijun eura”, rekao je Kovačev ranije ovog tjedna na panelu u sklopu konferencije Dani dobrog vjetra u Dubrovniku u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

O većim ulaganjima u projekte obnovljivih izvora energije na istoj je konferenciji govorila i direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, Viktoria Zinčuk. Ona je istaknula da financiranje više nije “usko grlo”, odnosno problem, kada je riječ o realizaciji projekata obnovljivih izvora.  No istaknula je da je potrebno i “više energije u sektoru”. “Kad kažem energije, ne mislim na obnovljivu energiju, nego na preuzimanje rizika, i što se tiče investicijske strane, odnosno banaka, ali i unutar javnog sektora”, poručila je Zinčuk.

Na konferenciji u Dubrovniku govorilo se i o cijenama energenata u kontekstu aktualne energetske krize. Mislav Slade-Šilović, stručnjak za energetiku iz tvrtke PwC, naveo je da se do 2030. godine očekuje stabilizacija veleprodajne cijene električne energije na domaćem tržištu. “Međutim, i dalje je to više nego dvostruko više od cijena koje su korporacije naučile plaćati po nekim standardnim ugovorima u razdoblju oko 2020. godine”, rekao je Slade-Šilović.

Izvor: okolis.hina.hr