“Više se ne postavlja pitanje hoće li nas zahvatiti toplinski udari, već koliko često i koliko dugo će trajati ove godine”, izjavila je Marisol Yglesias Gonzalez, stručnjakinja za klimatske promjene i zdravlje iz ureda WHO-a u Bonnu.

Statističar Pierre Masselot s ugledne Londonske škole higijene i tropske medicine rekao je za Politico da bi trenutni toplinski val – između 30. lipnja i 3. srpnja – mogao uzrokovati više od 4.500 smrtnih slučajeva. Zemlje koje će vjerojatno zabilježiti najveće stope prekomjerne smrtnosti su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg, rekao je.

U europskoj regiji WHO-a, koja se prostire od Islanda do Rusije, procjenjuje se da zbog visokih temperatura svake godine umre više od 175.000 ljudi.

Ozbiljno upozorenje

U opsežnoj analizi, na koju se poziva WHO, a koja je objavljena u siječnju; stoji da će broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom znatno porasti ako se ne poduzmu ozbiljne mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.

WHO također naglašava da su toplinski valovi izravna posljedica globalnog zagrijavanja koje uzrokuje sagorijevanje fosilnih goriva – te da će postajati sve učestaliji, snažniji i pogubniji po zdravlje i živote ljudi.

U Španjolskoj je situacija alarmantna: čak 804 lokacija nalaze se pod najvišim stupnjem upozorenja zbog zdravstvenih rizika povezanih s ekstremnim vrućinama, prema informacijama nacionalne meteorološke agencije Aemet.

U anketi iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u europskoj regiji WHO-a prijavila je da ima nacionalni plan djelovanja za zaštitu zdravlja tijekom toplinskih valova. Od tih 21, njih 14 je članica EU-a.

Upozorenja na toplinu izdana su i u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj.