Manifest, koji je 14. travnja pokrenula skupina za zaštitu okoliša Zero Waste Europe, poziva na reviziju propisa EU-a o otpremi otpada kako bi se riješio utjecaj izvezenog plastičnog otpada na okoliš i umjesto toga promovirala prevencija i recikliranje unutar europskih granica. Prema Europskoj komisiji, međunarodna trgovina otpadom povećala se četiri puta između 1992. i 2016. godine. U to je vrijeme EU izvezla oko 40 milijuna tona otpada, oko 20% globalnog udjela.
“Neke su plastike u osnovi otrovne, dok druge imaju otrovne aditive koji mogu iscuriti u okoliš tijekom recikliranja”, kaže se u manifestu, dodajući da tvari mogu utjecati na zdravlje lokalnih zajednica u zemljama u razvoju. Prema Zero Waste Europeu, put prema naprijed je “zabraniti sav izvoz plastičnog otpada izvan Europske unije” i u potpunosti provesti Bazelsku konvenciju iz 1992. godine, koja je osmišljena kako bi se spriječio prijenos opasnog otpada iz razvijenih u manje razvijene zemlje. Da bi se to nadopunilo, manifest poziva na uspostavljanje ” kružnih mjera za sprečavanje, smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje” kako bi se trgovina EU plastičnim otpadom ugradila u “istinsko kružno gospodarstvo kojemu je cilj prije svega spriječiti plastični otpad”. EU pravila o otpremi otpada bit će na razmatranju ove godine, kao dio šireg paketa energetskih i klimatskih zakona koji će biti predstavljeni u lipnju u okviru Europskog zelenog sporazuma. Europska komisija, koja trenutno izrađuje novi prijedlog, rekla je da će revizija dodatno ograničiti izvoz otpada i olakšati ponovnu upotrebu i recikliranje unutar EU. Trenutna uredba “ne podržava učinkovito tranziciju na kružno gospodarstvo”, prema početnoj procjeni učinka Komisije, objavljenoj prošle godine. To je zbog “nedosljedne provedbe” država članica EU-a, koje “ne olakšavaju prekogranično kretanje otpada za recikliranje unutar EU, posebno odgađajući pošiljke”, navodi se.
Zabranom izvoza izvan EU-a također se smanjuju rizici za okoliš i zdravlje povezani s otpremanjem otpada. Izvoz se često obavlja “bez dovoljne kontrole” načina upravljanja otpadom u odredišnim zemljama, kaže Komisija. “To može naštetiti okolišu i javnom zdravlju u zemljama odredišta”, posebno u zemljama u razvoju, koje nemaju resursa za poduzimanje preventivnih mjera. “Postoji puno problema i negativnih utjecaja na te zajednice u tim zemljama. Otpad se ilegalno odlaže i sagorijeva, te stvar ima i socijalne učinke jer postoje zajednice na koje to utječe ”, rekao je Pierre Condamine iz Zero Waste Europe. Ipak, nevladine su organizacije zabrinute da bi zabrana obuhvaćala samo zemlje koje nisu članice OECD-a, a Condamine inzistira na postupcima koji osiguravaju da odobrene zemlje odredišta održavaju minimalne sigurnosne standarde za rukovanje otpadom. Međutim, jednostavna zabrana izvoza otpada nije cijelo rješenje. U siječnju 2021. na razini EU-a stupila je na snagu zabrana zabrane slanja nerazvrstanog plastičnog otpada u strane zemlje. No dok su recikleri rekli da će to stvoriti mogućnosti i potaknuti recikliranje, ekološke skupine rekle su da EU još uvijek nema poticaje za ulaganje u nova postrojenja za recikliranje. Upozorili su da je rizik da će plastika završiti spaljivanjem, uzrokujući zagađenje zraka i potaknuvši globalno zagrijavanje.
Pojednostavite pošiljke otpada!
Prema industriji, nadolazeća revizija pravila o otpremi otpada u EU također treba pojednostaviti recikliranje u Europi i ubrzati administrativne procese. “Ako pitate bilo kojeg reciklirača u Europi što očekuju od revizije propisa o otpremi otpada, reći će vam, pojednostavnite stvari“, rekao je Emmanuel Katrakis, glavni tajnik Konfederacije europske industrije recikliranja. Pojednostavljivanje zahtijeva više usklađivanja u državama članicama, kao i digitalizaciju trenutnih papirnatih postupaka koji mogu dovesti do datoteka s 1.000 stranica i do godinu dana da pošiljke dobiju odobrenje, dodao je. Komisija je poslušala savjet, rekavši da razmatrane mogućnosti “mogu uključivati digitalne pristupe razmjeni informacija”, kao i “odredbe za daljnje usklađivanje” upravnih postupaka. Industrija također poziva na jednostavnije postupke za premještanje otpada između zemalja Europske unije, dodajući da je slobodna trgovina sekundarnim sirovinama roba bitna za konkurentnost industrije recikliranja.
Samo 12% sirovina koje koristi europska industrija dolazi od recikliranja. Dok u Europi nemamo zrele kružne lance vrijednosti, koji djevičanske materijale kao glavnu sirovinu zamjenjuju recikliranim, očito trebamo imati pristup međunarodnim tržištima.
