Prema analizi Europske komisije iz 2016. godine procjenjuje se da 54 milijuna Europljana pati od energetskog siromaštva. U istočnoj Europi, 37% stanovnika kažu da drže temperature u svojim domovima previše nisko kako bi uštedjeli novac. Analiza Europske komisije za ove činjenice krivi rastuće cijene, niska primanja i energetski neefikasne domove, tako da su ljudi prisiljeni birati između ishrane i grijanja.
Definicija energetskog siromaštva za Veliku Britaniju kaže da je energetski siromašno svako kućanstvo koje na energente troši više od 10% ukupnih primanja. U Hrvatskoj ne postoji definicija energetskog siromaštva niti definicija koja će rangirati one koji su u opasnosti da to postanu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku više od 9% ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Čak 19,5% stanovništva u Hrvatskoj živi u kućanstvima u kojima postoji određen rizik od siromaštva.

Iskorjenjivanje siromaštva u svim oblicima i dimenzijama, uključujući ekstremno siromaštvo, najveći je globalni izazov i nezamjenjiv uvjet za održivi razvoj. Prvi cilj održivog razvoja je posvuda zaustaviti siromaštvo u svim njegovim oblicima. Iskorijeniti krajnje siromaštvo za sve ljude svugdje, smanjiti barem za polovicu udio muškaraca, žena i djece svih dobnih skupina koji žive u siromaštvu i provesti nacionalno odgovarajuće sustave i mjere socijalne zaštite za sve.

Kao što se podsjeća u predgovoru Izvještaja o milenijskim razvojnim ciljevima za 2015. godinu, na Milenijskom summitu u rujnu 2000. godine 189 zemalja jednoglasno je usvojilo Milenijsku deklaraciju, obećavajući da “neće štedjeti napor kako bi oslobodili svoje sunarodnjake, muškarce, žene i djecu iz loših i dehumanizirajućih uvjeta krajnjeg siromaštva”. Ta je obveza pretočena u nadahnjujući okvir od osam ciljeva, a zatim i u široke praktične korake koji su ljudima širom svijeta omogućili da poboljšaju svoj život i svoje buduće izglede. Milenijski razvojni ciljevi pomogli su izvući više od milijarde ljudi iz krajnjeg siromaštva i omogućili većem broju djevojčica da pohađaju školu.

Unatoč tome, nejednakosti su i dalje prisutne, a napredak je nejednak. Tema Političkog foruma na visokoj razini 2017. bila je “Iskorjenjivanje siromaštva i promicanje prosperiteta u svijetu koji se mijenja”. Iskorjenjivanje siromaštva opisano je u poglavlju II Johanesburškog plana provedbe (2002), u kojem se naglašava da je iskorjenjivanje siromaštva najveći globalni izazov s kojim se danas suočava svijet i prijeko potreban uvjet za održivi razvoj, posebno za zemlje u razvoju.

Prioritetne aktivnosti na iskorjenjivanju siromaštva uključuju:
• poboljšanje pristupa održivim izvorima za život, poduzetničkim mogućnostima i proizvodnim resursima;
• pružanje univerzalnog pristupa osnovnim socijalnim uslugama;
• postupni razvoj sustava socijalne zaštite za potporu onima koji se ne mogu uzdržavati;
• osnaživanje ljudi koji žive u siromaštvu i njihovih organizacija;
• rješavanje nesrazmjernog utjecaja siromaštva na žene;
• intenziviranje međunarodne suradnje za iskorjenjivanje siromaštva.

Iskorjenjivanje siromaštva jedan je od temeljnih ciljeva međunarodne zajednice i cijelog sustava Ujedinjenih naroda. Ogromnost i složenost pitanja siromaštva mogli bi ugroziti društvenu strukturu, potkopati gospodarski razvoj i okoliš te ugroziti političku stabilnost u mnogim zemljama. Održivi razvoj i energetsko siromaštvo uvelike su isprepleteni. Upravo i jedino održivi razvoj kroz energetsku učinkovitost može pomoći suzbijanju energetskog siromaštva.