benjamin-jopen-p2GuLUu79Rg-unsplash

Energetske zajednice građana hit su u Europi: Udružili se i struju plaćaju zajedno

GREEN_300_listici_sredina

Mi još uvijek kaskamo, iako bi se ovako plaćao tek djelić tržišne cijene

Kod energetskih zajednica najveća je prednost u tome što svi sudionici zajedno dijele troškove ulaganja u obnovljive izvore energije, umjesto da ih sami plaćaju. Tako proizvode svoju struju, a o tržišnoj cijeni gotovo da ne ovise.

U Hrvatskoj energetske zajednice građana još uvijek nisu zaživjele, ali zato u drugim dijelovima Europske unije ljudi se sve više ujedinjavaju i rade na tome da sami sebi smanje račune za struju. Naime, riječ je o zajednicama koje rade na proizvodnji lokalne obnovljive energije koja se također troši lokalno. Ovih dana upravo takva priča stiže iz Belgije.

Ondje su mještani u rujnu prošle godine, u gradu Mechelenu, pokrenuli prvu takvu zajednicu u toj zemlji. Članovi mogu biti poduzeća, lokalne vlasti, ali i građani. Najveća je prednost u tome što svi sudionici zajedno dijele troškove ulaganja u obnovljive izvore energije, umjesto da ih sami plaćaju.

“Stvaraju se mali energetski otoci. Tim se otokom tada upravlja kao malom mrežom u suradnji s većom vanjskom mrežom”, objasnio je za The Brussels Times, Thierry Coosemans, direktor projekta.

‘Nevažno je što se događa izvan vašeg grada’ 

Energetska zajednica u Mechelenu okuplja 70 kuća i 15 stanova koji se opskrbljuju električnom energijom sa 729 solarnih ploča na svojim krovovima. Struju plaćaju 0,16 €/kWh, što je daleko povoljnije od 0,60 €/kWh, kolika je prosječna cijena struje u Belgiji. Na ovaj način, gotovo da postoje nevažno što se događa na europskom tržištu, već je fokus isključivo na lokalnoj razini. Ipak, potencijalne uštede ovise o nizu različitih čimbenika, od toga koliko su ljudi spremni uložiti unaprijed pa sve do samog geografskog položaja.

“Cijena ovisi o tome koliko energije možete proizvesti i koliko potrošite. Što se troškovi učinkovitije dijele, to je isplativije biti dio energetske zajednice. Razlika može biti u rasponu od jedan do 30 posto. Lako je ako živite negdje gdje ima puno vjetra ili sunca, ali će biti puno teže ako nemate ni jedno ni drugo “, dodao je Coosemans.

Finska već proizvodi više od 70 posto svoje električne energije iz lokalnih i raznolikih izvora, a kao rezultat toga bila je manje pogođena energetskom krizom nakon ruske invazije na Ukrajinu, navodi Tportal.

Oni koji podržavaju energetske zajednice ovakvog tipa mišljenja su da kada bi svaki krov u Europi imao instaliran solarni panel, mogli bismo imati 50 posto energije iz lokalno proizvedenih obnovljivih izvora, čime bi postali daleko neovisniji o drugima.

PHOTOS BY: Guliver image, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.