Prema novom izvješću o pesticidima, Pesticide Atlas, sve više pesticida koristi se diljem svijeta unatoč smrtonosnim posljedicama za ljude i prirodu, prenosi Deutsche Welle. “S problemom se susrećete posvuda ako se bavite poljoprivredom, zdravljem, gubitkom vrsta i onečišćenjem vode. To je veliko međusektorsko pitanje”, govori poljoprivredna inženjerka Susan Haffmans koja je imala vodeću ulogu u izradi izvješća o pesticidima.
Prema nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Public Health, 385 milijuna poljoprivrednika svake godine oboli od akutnog trovanja pesticidima. Oko 256 milijuna akutnih trovanja pesticidima zabilježeno je u Aziji, 116 milijuna u Africi i oko 12,3 milijuna u Latinskoj Americi. U Europi je brojka daleko manja i iznosi 1,6 milijuna.
Nakon trovanja, poljoprivrednici prijavljuju simptome koji variraju od osjećaja slabosti i glavobolje do povraćanja, proljeva, osipa na koži, poremećaja živčanog sustava i nesvjestice. U teškim slučajevima otkazuju srce, pluća ili bubrezi, a oko 11.000 ljudi u poljoprivredi svake godine umire od akutnog trovanja. Unatoč tome, posljednjih godina globalna prodaja pesticida rasla je u prosjeku za 4% godišnje.
Pesticidi se mogu širiti vjetrom stotinama kilometara i nalaze se u rijekama i podzemnim vodama. Ugrožavaju živote kukaca, ptica i vodenih životinja, a njihov se ostatak često nalazi u hrani. Glifosat, pesticid protiv korova, najčešće se koristi i jedan je od najzloglasnijih. Godine 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je glifosat kao “vjerojatno kancerogen”.
Pesticidi su također povezani s astmom, alergijama, pretilošću i poremećajima endokrinih žlijezda, kao i pobačajima i deformitetima u posebno zagađenim regijama. “Studije također pokazuju povezanost s Parkinsonovom bolešću, dijabetesom tipa II ili određenim vrstama raka.”, ističe Haffmans.
Ekološke skupine se zalažu za prestanak korištenja kemijskih pesticida. “U posljednja dva desetljeća Šri Lanka je dokazano spasila gotovo 10.000 života zabranom opasnih pesticida. Neke regije u Indiji već uzgajaju hranu u potpunosti ili uglavnom bez pesticida. To pak potiče primjenu takve dobre prakse u drugim regijama”, zaključio je.
Prema reprezentativnom istraživanju provedenom u Njemačkoj za Atlas, većina ispitanika u dobi od 16 do 29 godina želi poljoprivredu koja štiti vodu, tlo i insekte, proizvodi hranu bez genetskog inženjeringa i pesticida te koristi prirodnu kontrolu štetočina. Istraživanje je pokazalo da bi 63% ispitanika željelo da svi pesticidi budu zabranjeni do 2035., a poljoprivrednicima pružena podrška u prelasku na ekološki prihvatljivu proizvodnju. 11% ispitanika odbilo je ovaj zahtjev.
