U današnje vrijeme sve veći broj ljudi postaje svjestan utjecaja svojih svakodnevnih navika na okoliš. Jedan od najvećih izvora potrošnje vode i energije u kućanstvima dolazi iz pranja odjeće. No, koliko često zaista trebamo prati svoju odjeću? Je li moguće pronaći ravnotežu između održavanja higijene i smanjenja ekološkog otiska?

Od trenutka kada je Chip Bergh, bivši izvršni direktor Levi Strauss & Co., izjavio da traperice ne treba prati u perilici, rasprava o učestalosti pranja odjeće postala je aktualna tema. Bergh je kasnije pojasnio svoje komentare, naglašavajući ogromnu količinu vode koja se koristi u proizvodnji traperica i kritizirajući naviku mnogih da peru traperice nakon svakog nošenja. Ova je izjava potaknula mnoge da preispitaju svoje navike pranja odjeće, prenosi Green Matters.

UN procjenjuje da je potrebno oko 3,781 litara vode za proizvodnju jednog para traperica. Bergh je također kritizirao američke potrošače koji bacaju svoje traperice u perilicu “praktički svaki put” kad ih nose. Osobno, Bergh preferira čišćenje mrlja na svojim trapericama. “Ako sam se znojio ili nešto i one postanu stvarno prljave, operem ih u tušu,” podijelio je.

Sukob između ekološke svijesti i straha od gađenja

Kako izvještava Phys.org, studija sa Chalmers University of Technology u Švedskoj pokazuje da čak i najviše ekološki osviješteni ljudi prečesto peru svoju odjeću.

“Postoji sukob između želje da se smanji pranje radi očuvanja okoliša i straha da ćemo biti doživljeni kao odvratne osobe s prljavom odjećom,” objasnio je autor studije Erik Klint. “Studija pokazuje da što je veća naša osjetljivost na gađenje, to više peremo, bez obzira na to koliko cijenimo naš ekološki identitet.”

Nadalje, Klint je prenio da je gađenje “evolucijski ukorijenjena pokretačka sila“, dok je ekološko ponašanje “moralno stajalište.”

Osim upotrebe energije i vode (prosječna perilica koristi oko 117 litara po pranju), Phys.org piše da 16 do 35 posto globalnih emisija mikroplastike dolazi od pranja sintetičkih vlakana, što uključuje poliester, akril i najlon. A ako bismo razgovarali o mirisnim kemijskim koktelima koji su mainstream deterdženti za pranje rublja, bili bismo ovdje cijeli dan.

Osim ako neki nesretni incident nije obilježio vaš dan, obično ne trebate prati većinu svoje odjeće u perilici nakon svakog nošenja. Naravno, nisu svi odjevni predmeti jednaki. A ovo su savjeti koliko često biste trebali prati svoju odjeću.

Dodatni ekološki savjeti:

Pranje rublja na niskim temperaturama: Većina odjeće može se učinkovito prati na hladnim temperaturama, što smanjuje potrošnju energije jer se ne koristi toplinska energija za zagrijavanje vode.

Optimizirajte kapacitet perilice: Pranje punih kapaciteta smanjuje broj pranja i tako smanjuje potrošnju vode i energije.

Birajte ekološke deterdžente: Deterdženti bez fosfata i drugih štetnih kemikalija manje zagađuju vodu i okoliš.

Koristite prirodne metode sušenja: Sušenje odjeće na zraku ili u prostoru za sušenje štedi energiju i produžuje vijek trajanja odjeće.

Koristite prirodne alternative: Umjesto komercijalnih omekšivača, koristite prirodne alternative poput octa koje su manje štetne za okoliš.

Redovito čišćenje i održavanje: Redovito održavanje perilice pomaže u učinkovitijem radu, što smanjuje potrošnju energije i produžuje vijek trajanja uređaja.

Kupujte energetski učinkovite perilice: Prilikom zamjene stare perilice birajte one s visokim energetskim ocjenama koje troše manje vode i energije.