Prilikom svakog pretraživanja na internetu, koristi se približno 0,2 grama ugljičnog dioksida. Da bismo to stavili u perspektivu, samo Google godišnje broji dvije milijarde pretraživanja godišnje, što je jednako 400,000 tona CO2. Većina energije koju koristi internetska pretraga dolazi iz podatkovnih centara. Takvi centri su zgrade koje se koriste za smještaj računalnih sustava, poput telekomunikacija i sustava za pohranu. Svaki dio rada podatkovnog centra troši električnu energiju. Serveri moraju raditi i održavati se, podaci se moraju kontinuirano izrađivati, a zgrada mora biti hladna kako bi svaki server mogao nesmetano raditi. Ako kombinirate sve ove troškove, podatkovni centar troši između 10 do 50 puta više energije po četvornom metru od tipične komercijalne zgrade.
Međutim, postoji način kako neutralizirati ugljični otisak vaših beskonačnih pretraga na internetu, a to je prebacivanje na tražilicu Ecosia.
Pokrenuta 2009. godine u Njemačkoj, tražilica je koja najmanje 80% mjesečne zarade, dobivene od oglasa, donira neprofitnim organizacijama usmjerenim na pošumljavanje. Skupina odgovorna za platformu objavljuje mjesečna financijska izvješća i informacije o broju nasada radi veće transparentnosti, prikazujući koliko je uloženo u okoliš. Prema tvrtki, sadnica se sadi za svakih 45 pretraživanja u tražilici, što je jednako novoj sadnji po sekundi. Stranica čak uključuje i brojač “stabla koja su zasadili korisnici“, ažuriran u stvarnom vremenu, a bilježi više od 114 milijuna sadnji.
“Naši vlastiti solarni paneli proizvode dovoljno energije da nadoknade svu našu internu energiju i sva pretraživanja koja se odvijaju na Ecosiji. Ecosia je neprofitna organizacija, što znači da 100% naše dobiti odlazi u borbu protiv klimatskih promjena. Otprilike 80% dobiti ulaže se izravno u projekt sadnje drveća širom svijeta. Trenutno u tijeku imamo 31 projekta u 29 zemalja”, rekla je voditeljica Sophie Dembinski za Environment Journal. Njihov posao nije ograničen na nasumičnu sadnju drveća već imaju čitav tim ekologa i stručnjaka za pošumljavanje koji rade s lokalnim zajednicama kako bi identificirali žarišta biološke raznolikosti tamo gdje su stabla najpotrebnija. Nakon što se drveće zasadi, Ecosia ih prati tri godine koristeći satelitske podatke, geotagiranje i fotografije.
S povećanom potražnjom za Googleovom suparničkom tražilicom, mnogi ljudi mogu biti u nedoumici oko toga što tvrtka radi s podacima dobivenim od korisnika. Prema grupi koja stoji iza usluge, tražilica pohranjuje pretraživanja tjedan dana, a podaci nakon tog razdoblja postaju anonimni. Tvrtka također tvrdi da ne prodaje korisničke podatke oglašivačima, kao što se to događa s drugim uslugama pretraživanja, te da ne koristi vanjske alate za praćenje, odlučujući cijeniti privatnost korisnika.
Uz web verziju, kojoj se može pristupiti putem bilo kojeg preglednika, postoji i mobilna verzija s besplatnom aplikacijom za Android i iOS uređaje.
Mnogi fakulteti diljem svijeta odlučili su se prebaciti na Ecosiju. Među njima su University of Sussex, University of Leeds, University of Sheffield, McGill University i mnogi drugi.
