Dunja Mazzocco Drvar: “Trebamo li prati čašice od jogurta ili boce od mlijeka prije recikliranja?”

Koliko čisto je dovoljno čisto?

Sigurno ste već nekoliko puta stajali nad kantom za smeće razmišljajući o tome trebate li plastičnu bocu oprati prije odlaganja. Ne brinite, niste jedini. Mnogi su se našli u istoj dilemi, a mi vam donosimo rješenje...

Prljava staklenka džema, čašica jogurta u kojoj su ostaci predugo stajali pa su se skorili, staklena boca maslinovog ulja ili plastična u kojoj je bilo suncokretovo ulje, kartonska kutija zamašćena ostacima pizze, aluminijske posudice za hranu, plastične boce kefira, konzerve pelata… Sve te predmete marljivo razvrstavamo i šaljemo u reciklažu. Neki su, međutim, zbunjeni oko toga treba li ih odlaganja u otpad oprati ili ne treba. Odgovor na to pitanje nećete naći na internetskim stranicama Zagrebačkog holdinga, ali će vas o tome poučiti Zelena Istra. Znat ćete za to i ako vaš otpad zbrinjava Kastav ili Opatija.
Naime, otpad bi prije odlaganja i slanja u reciklažu trebalo dobro očistiti, zapravo oprati. Osim masnog kartona u kojem je bila pizza, njemu nema pomoći. Dva su razloga za to. Prvo, neće vam stan smrdjeti ako imate veće spremnike za odvajanje. Izbjeći ćete muhe u domu i puno gadnije napasti u reciklažnim dvorištima ili na skladištima tvrtki koje obrađuju otpad. Drugo, tvrtke koje recikliraju bit će puno sretnije jer će troškovi recikliranja biti niži i još važnije reciklirat će se veća količina otpada. Naime, prljava plastika, masni papir, boce i staklenke s ostacima hrane poprilična su gnjavaža za recikliranje ili znatno poskupljuju proces, a dio tih materijala je potpuno nemoguće reciklirati.

Staklenke i staklene boce dobar su primjer za to. Ako su jako prljave ili zamašćene tvrtke za reciklažu uopće se neće gnjaviti s njima, proslijedit će ih u smeće jer je cijena prirodne sirovine toliko niska i garantira kvalitetni proizvod da se taljenje otpada u kojem je veća količina prljavštine ne isplati. Nije problem ako je prljavo nekoliko staklenki ili boca, ali ako su prljave sve ili većina pati kvaliteta finalnog proizvoda. Još je gore ako ste po starom narodnom običaju staklenke iskoristili za čišćenje kistova nakon farbanja. Takve staklenke osim što su najčešće nepogodne za reciklažu mogu biti i zapaljive. Vjerojatno se pitate zašto tvrtke koje oporabljuju staklo same ne operu ono što ste im dostavili. Zato što to nisu plemenite organizacije koje recikliraju jer se jako brinu za Zemlju. Pranje košta i smanjuje profit. Neke peru tehničkom vodom, dakle ne pitkom, ali nisu najsretnije zbog toga.

Slično je i s raznim vrstama plastike. PET boce, primjerice, trebale bi biti čiste, suhe i bez čepa. Nekoliko kapljica vode ili gaziranog napitka nisu problem, ostaci mliječnih proizvoda već jesu. Smrde, skupljaju insekte i crve, i značajno umanjuju kvalitetu finalnog proizvoda. Trebalo bi ih oprati prije slanja u reciklažu. Jednostavnim micanjem čepa s boce, pak, značajno smanjujete ugljični otisak. Plastične boce su, naime, lagane ali imaju veliki volumen. Prije prijevoza do tvornica za reciklažu prijevoznici ih se trude što je moguće više ukrcati u kamione. Međutim, čvrsto zatvorene plastične boce su nevjerojatno izdržljive. Probajte sami. Uzmite praznu bocu nekog gaziranog napitka i pokušajte je zgnječiti. Slobodno skočite na nju. Vjerojatno ćete prije odustati vi nego boca. Ako se boca ne može zgnječiti, manje ih stane na kamion i potrebno je više kamiona da ih se preveze. Više kamiona, više potrošnje goriva, više potrošnje goriva veći ugljični otisak, više zagađenja i neisplativije recikliranje.

No vratimo se pranju ambalaže prije odlaganja. Svjesni smo da treba reciklirati i ne želimo da naš otpad završi u rijekama, morima ili šumama. Međutim, svjesni smo i da treba štedjeti vodu i pitamo se što je važnije. Reciklirati otpad ili čuvati vodu i smanjiti količinu kemikalija koje puštamo u kanalizaciju. Odgovor na to pitanje nije jednostavan i nije svugdje jednak. U područjima koja imaju problema s opskrbom vodom ili nemaju pročistače, primjerice otok Vis ljeti, važnije je sačuvati pitku vodu nego u reciklažu poslati savršeno čisti otpad. To ne znači da ne trebate odvajati otpad nego se manje brinuti o tome da bude što čišći. S druge strane u područjima bogatima vodom i tamo gdje se kanalizacija pročišćava prije vraćanja vode u prirodu možete si dozvoliti da pažljivije operete ambalažu. To, naravno, ne znači da trebate silno ribati i trošiti ogromne količine deterdženta. Samo lagano isperite staklo i plastiku, tvrdokorne naslage senfa ili džema očistite kuhinjskom špatulom prije ispiranja. U najboljoj situaciji sve ćete to napraviti već korištenom vodom, na primjer onom u kojoj ste prali suđe. Tako će svi biti sretni. I vi jer činite dobro za Zemlju i tvrtke koje recikliraju jer će jeftinije stvarati nove proizvode i priroda jer će smanjiti količinu smeća, a pritom nećete potrošiti previše dragocjene vode.

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.