bicycle-g05118c16b_1920

Državni inspektorat izdao upozorenje oko zabrane branja proljetnica

GREEN_300_listici_sredina

Visoke novčane kazne

Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica dok je za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U suprotnom kazne i do 200,000 kuna.

Državni inspektorat Republike Hrvatske izdao je upozorenje vezano za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane su novčane kazne. Naime, pojavom prvih proljetnica u prirodi iste su, zbog njihovog nježnog i atraktivnog izgleda, ljudi počeli sakupljati/uzimati iz prirode čime izravno utječu na njihovu održivost. Stoga Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca  (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode rješenje Ministarstva mora se ishoditi za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje. Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno. Jednostavnije rečeno, kaznu nećete platiti zbog kitice cvijeća, no ako su vaši apetiti veći od toga propisana je novčana kazna u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu osobu, od 7.000,00 do 30.000,00 kuna za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 10.000,00 do 40.000,00 kuna za fizičku osobu obrtnika.

Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.

PHOTOS BY: Unsplash, Pixabay / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.