Obnovljiva energija doživljava pravi procvat s razvojem tehnologije, a kako cijene proizvoda koje ovise o njima padaju svaki dan, jasno je kao dan da oni više nisu budućnost nego naša svakodnevica. Velike vjetrenjače u zaleđima naših dalmatinskih gradova više nisu nikakva novost, a solarni paneli na krovovima kuća svaki dan niču u sve većem broju. Obnovljivi izvori energije u svijetu su postali ključni smjer razvoja energetike te više nema govora hoće li oni biti nešto što će uspjeti ili ne, nego je to samo pitanje u kojem smjeru i kojim intenzitetom će se razvijati.
U 2019. godini europske vjetroelektrane proizvele su dovoljno električne energije da se ispuni 15% potrošnje električne energije u EU. To je za 1% više od 2018. godine i rezultat ulaganja u nove vjetroelektrane kao i vjetrovitijeg vremena općenito. Danska je imala najveći udio vjetra u svojoj proizvodnji električne energije (48%), a slijede je Irska (33%), Portugal (27%) i Njemačka (26%). Dvanaest država članica ima udio vjetra iznad 10%, a prema WindEurope grafu vidljivo je kako je Hrvatska zasad na 8%.
U 2014. godini vjetroelektrana u Danskoj osigurala je oko 39 posto danske električne energije, a Danska je vodeća „wind power“ nacija u svijetu. Danci su bili pioniri u razvoju komercijalne energije vjetra tijekom 1970-ih, a danas gotovo polovicu vjetroagregata širom svijeta proizvode danski proizvođači kao što su Vestas i Siemens Wind Power. Danska industrija vjetroagregata najveća je na svijetu i 90% vjetroturbina proizvedenih u Danskoj prodaje se na međunarodnim tržištima.
Zavidan razvoj vjetroelektrana kroz godine u Danskoj rezultat je nekoliko segmenata – uske suradnje između javno financiranih istraživanja i industrije u tim ključnim područjima, ali i konstantno istraživanje i razvoj, certificiranje te testiranje.
Irska je pak najbolje mjesto u Europi za vjetroelektrane jer se nalazi na zapadnom rubu Europe i izložena je jakim vjetrovima iz Atlantskog oceana i Irskog mora. Faktori kapaciteta vjetroelektrane u Irskoj viši su nego bilo gdje drugdje. Prema podacima iz 2014., instalirani kapacitet vjetroelektrane u Irskoj bio je 2.111 megavata stvarajući tako 19% električne energije u Irskoj. Četiri godine poslije ta je brojka stigla do 33%. Ulaganje u još obalnih vjetroelektrana te najveća „farma“ vjetrenjača u Europi zaslužne su za siguran rast i razvoj dobivanja energije vjetra.
I dok u Europi još Njemačka, Portugal i Španjolska dobro koriste snagu vjetra, na svjetskoj razini prednjače Kina, USA i Indija.
Cilj energetsko klimatske-politike Europske Unije je da se do 2030. godine udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na razini Europske unije poveća na najmanje 32%. U prijevodu, kako bi se ostvario taj cilj, države članice moraju postići nove uštede počevši od 1. siječnja 2021., pa do 31. prosinca 2030. godine, i to od 0,8 posto godišnje krajnje potrošnje energije prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.
Hrvatska svojim položajem i klimatskim uvjetima pokazuje puno potencijala za iskorištavanje obnovljive energije. Naša bi zemlja tako polako, ali sigurno mogla postati svijetli primjer i predvodnica uporabe obnovljivih izvora energije na koje bi se mogle ugledati čak i razvijenije zemlje.
Predviđa se da će ovo desetljeće biti zapisano u povijesti kao velika prekretnica u korištenju električne energije. Već sada cijeli sektor električne energije privlači više investicija nego naftna industrija, a predviđa se da će kroz idućih 20 godina postati najveći izvor energije za krajnje potrošače. Uz snagu vjetra, sunca i vode, svijet može postati bolje mjesto.