nathan-dumlao-4FHF4kCnj8A-unsplash (1)

Drveće na Twitteru: Znanstvenici spojili stabla na društvene mreže ne bi li spasili šume

GREEN_300_listici_sredina

Tvitovi koji bude empatiju

Kako bi povećali empatiju ljudi prema ekosustavima i pokušali smanjiti emisiju ugljika, znanstvenici su drveću otvorili profil na društvenoj mreži Twitter. I da, cijelim nizom senzora i ispitivanja na temlju trenutnog stanja drveta, računalo ispisuje objave na Twitteru. I ne, nije šala.

Kako bi povećali empatiju ljudi prema ekosustavima i pokušali smanjiti emisiju ugljika, znanstvenici su drveću otvorili profil na društvenoj mreži Twitter. Da, dobro ste pročitali i nije šala. Naime, srpnju 2018. stoljetni crveni hrast počeo je uživo emitirati na Twitteru. Račun @awitnesstree, koji tvita iz Harvard Forest u Petershamu, Massachusetts, a sve kako bi potaknuo ljude na promjene i probudio svijest svijeta o izumiranju drveća uslijed klimatskih promjena. Svakih nekoliko dana stablo ažurira informacije za svojih 9.118 sljedbenika. “Zadnja dva dana bila su iznimno vruća za veljaču. Kada će ovaj toplinski val završiti?”, neki su od tvitova crvenog hrasta. Naravno, tvitove objavljuju znanstvenici, ali ne onako, iz glave kad se sjete, već se objave stabla temelje na podacima iz skupa senzora na i oko njegovog debla, koristeći pristup praćenju stabla u stvarnom vremenu koji je započeo Witness Tree’s i sestrinski projekt TreeWatch.net. Predvođen Sveučilištem u Gentu, TreeWatch.net postavio je svoje prvo stablo na Twitter 2016. godine, a trenutno prati podatke senzora s 21 stabla diljem Belgije, Njemačke, Indije, Nizozemske i Velike Britanije.

Senzori koji su ugrađeni u Harvard’s Witness Tree uključuju vrpcu koja je umetnuta u njegovo deblo za praćenje protoka vode, iglu s oprugom pritisnutu na njezinu koru kako bi nadzirali skupljanje i otjecanje, te kameru za snimanje rasta lista. Kontinuirani tokovi podataka s ovih senzora daju jasne podatke kako na stablo utječu promjene u neposrednom okruženju. Ova je tehnologija još u povojima, ali pokazuje iznimno obećavajuće rezultate. Ono što se putem ovog promatranja stabala može naučiti je i da suša može uzrokovati zatvaranje stomata, odnosno otvora na donjoj strani lišća. Zatvoreni stomati blokiraju unos vode, ometajući rast stabala. Češće suše stoga mogu dovesti do manjeg unosa ugljika u drveće i šume. Daljnje studije čak pokazuju da pojedina stabla različito reagiraju na iste toplinske valove te da transport vode u drveću može odmah reagirati na prisutnost pomrčine Sunca. Uz sunce zaklonjeno mjesecom, stomati se zatvaraju kao što bi to činili noću, odmah smanjujući unos vode.

Ovo su samo neki od procesa koji događaju u stablima diljem svijeta, a prijenos istih na društvene mreže svakako je pozitivna stvar kako bi se došlo do što većeg broja ljudi. Do jednog tvita dođe tako da računalni program iza kulisa analizira dolazne brojeve sa senzora stabla, zatim se unakrsno provjerava prema unaprijed programiranim pragovima za normalnu aktivnost, te traži nagle promjene i sastavlja sažetke. Za svaku ključnu značajku podataka, uključujući dnevnu potrošnju vode, dinamiku protoka soka, skupljanje stabljike i rast debla, istraživači iz Harvard Foresta dali su programu nekoliko različitih unaprijed napisanih predložaka poruka. Program odabire jedan od ovih predložaka, ubacuje relevantne podatke i objavljuje dovršenu poruku na Twitteru kao glas stabla, a najveću pozornost privlače postovi koji se izravno tiču ​​klimatskih promjena. Dugoročno, Witness Tree i TreeWatch.net imaju za cilj raditi zajedno na izgradnji goleme, međunarodne mreže drveća koja tvitaju. Drugim riječima, osnivanje internet drveća. Podaci s tog tzv. interneta pružit će neprocjenjiv uvid u dobrobit naših šumskih ekosustava.

PHOTOS BY: Unsplash, screenshot, treewatch.net / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.