Arheolozi su otkrili ostatke pretkolumbovskog urbanog naselja koje se proteže na više od 4500 četvornih kilometara u amazonskoj prašumi na području Bolivije. Ovo je najnoviji dokaz da su velika, složena urbana društva postojala u Amazoni prije dolaska Španjolaca. 

Prije više od dvadeset godina lokalno stanovništvo u sjevernim ravnicama Bolivije razgovaralo je s arheologom Heikom Prümersom, profesorom na Njemačkom arheološkom institutu u Bonnu, o neobičnim nasipima zemlje u Amazoni. Naime, sumnjali su da se ispod njih krije tajanstveni grad El Dorado. Okruženi drvećem i prekriveni vegetacijom, ovi humci bili su skriveni od pogleda i možda su upravo zato privukli Prümersovo zanimanje. Godine 1999., s timom istraživača započeo je istraživati ovo nalazište, potpuno nesvjestan kakvu će tajnu otkriti.

Njemački arheolog i njegov tim otkrili su ostatke drevne pretkolumbovske civilizacije koja se proteže na više od 4.500 četvornih kilometara. Nalazi istraživanja objavljeni u časopisu Nature u svibnju, a dokazuju da su velika, složena urbana društva postojala u Amazoni prije dolaska Španjolaca.

Neki stručnjaci kažu da je ovo urbano područje, koje je gotovo 900 godina bilo dom tisućama ljudi, primjer kako su gradovi mogli postojati u prašumi bez da su degradirali okoliš. Izgradnja ovog grada nije zahtijevala rušenje šume, a osim toga, prostorni plan grada uključivao je sofisticirani sustav poljoprivrede i upravljanja vodama. Naime, Prümers je tijekom svog istraživanja pronašao stotinama kilometara  dugačke kanale i nasipe koji su distribuirali vodu do usjeva.

“Jedno je sigurno, njihov je sustav upravljanja vodama je bio centar urbanog dizajna i temelj za njihov opstanak”, kaže José Iriarte, arheolog sa Sveučilišta Exeter i koautor studije, za Mongabay. “Iako je grad velik, nisu degradirali okoliš”, objašnjava. 

Kanali su omogućili stanovništvu da tijekom intenzivnih kišnih razdoblja isuše poplavljena polja. Višak vode se skupljao u ribnjacima i rezervoarima za prikupljanje vode, a tijekom sušnih razdoblja, vodu su vraćali natrag na polja. Tako su mogli imati dovoljno vode i do tri mjeseca. 

Budući da je razlog nestanka ove civilizacije još uvijek nepoznat, Prümers sumnja da je život u ovom gradu bio bolji od života drugih urbanih kultura. Međutim, ono u što je neupitno jest da je ova civilizacija ovisila o prirodi i njenim resursima. Gotovo tisućljećima stanovništvo ovog grada je živjelo u ovom složenom urbanom okruženju koje se sastojalo od terasa, zidina, utvrda, piramida i nasipa. 

“Sve dok ne znamo zašto su nestali, ne bih se usudio reći da su bili ekološki više od drugih kultura”, kaže. “Još uvijek nemamo dovoljno podataka da bi shvatili kako su ljudi 900 godina živjeli u ovom gradu.” Prümers sugerira da su rat, pandemija ili teška suša, uobičajena pojava u Amazoni u to vrijeme, među brojnim mogućnostima.

Urbane ruševine teško je pronaći među gustom vegetacijom amazonske prašume. Zbog toga je tim istraživača koristio Lidar tehnologiju koja podrazumijeva upotrebu lasera kojim skeniraju zemlju, digitalno uklanjaju vegetaciju i izrađuju kartu snimljenog područja. “Koristeći tradicionalne mehanizme kartiranja, to bi potrajalo i do 400 godina”, kaže Prümers.

Neki istraživači kažu da je važno razumjeti tehnologije i strategije koje su koristili drevni narodi. Naime, na temelju njihovog znanja danas se mogu reproducirati i graditi gradovi koji ne ugrožavaju biološku raznolikost, već djeluju u skladu s njom.