Seizmometri su u rujnu 2023. otkrili tajanstvene vibracije diljem svijeta, od Arktika do Antarktika, koje su se razlikovale od uobičajenih signala uzrokovanih potresima jer su samo na jednoj frekvenciji vibracija. “Iako znamo da seizmometri mogu zabilježiti različite izvore, koji se događaju na površini Zemlje, nikada prije nije zabilježen tako dugotrajan seizmički val koji putuje globalno i sadrži samo jednu frekvenciju oscilacije”, u studiji je objasnio dr. Stephen Hicks sa Sveučilišta College London.
Ova je neobična pojava potaknula Hicksa da okupi tim od 68 znanstvenika iz 15 zemalja te da pokušaju objasniti prošlogodišnji seizmički događaj.
Što je uzrokovalo tajanstvene vibracije?
U rujnu prošle godine, planinski vrh visok 1,2 km srušio se u udaljeni Dickson Fjord na Grenlandu. Procjenjuje se da se 25 milijuna kubnih metara stijena i leda srušilo u fjord – dovoljno da se napuni 10.000 olimpijskih bazena.
Zarobljena u uskom fjordu, voda je prsnula 200 metara u zrak. To je stvorilo val visok 110 metara koji se proširio 10 km preko fjorda, ali se smanjio na 7 metara unutar nekoliko minuta. Vijest o masivnom tsunamiju u fjordu na sjeveroistoku Grenlanda pomogla je znanstvenicima da počnu povezivati činjenice.
Tim je koristio računalno modeliranje, satelitske slike i terenska mjerenja kako bi rekonstruirao klizište i događaje koji su uslijedili. Prema njihovu modelu, voda se nastavila gibati naprijed-natrag u vijugavom fjordu svakih 90 sekundi tijekom otprilike devet dana, što se poklapalo sa snimkama vibracija koje su se širile oko Zemljine kore tijekom devet dana. Rekonstrukcija događaja pokazala je kako su ovo golemo klizište i naknadni mega-tsunami prouzročili globalni seizmički signal.
Klimatske promjene uzrokovale klizište
Klizište, kako navode znanstvenici u studiji, nastalo je kao rezultat stanjivanja ledenjaka u podnožju planine koji više nije mogao “nositi” stijenu koja se nalazila na njemu, što se definitivno može pripisati klimatskim promjenama i zagrijavanju.
“Ovo je prvo klizište i tsunami ikad zabilježeni na istočnom Grenlandu, što pokazuje kako klimatske promjene već imaju veliki utjecaj”, izjavio je glavni autor dr. Kristian Svennevig iz Geološkog zavoda Danske i Grenlanda.
Arktik se zagrijava gotovo četiri puta brže od ostatka planeta, a grenlandski ledeni pokrov gubi oko 30 milijuna tona leda na sat. Kako se ledenjaci koji podupiru planine u regiji tope, “klimatske promjene sve više stvaraju uvjete da polarne regije postanu velika klizišta”, navodi se u studiji.
