Već se neko vrijeme u svijetu potiče na smanjenje kupnje odjevnih i bilo kakvih drugih predmeta, osim kada je to zaista nužno. Brza moda je primjerice sve češći problem svugdje iz razloga što vrlo brzo nakon nošenja završi na otpadu, a poznata je stvar kako je upravo tekstilna industrija jedna od najvećih zagađivača okoliša. Ono što je svakako zabrinjavajuće je i činjenica da sva odjeća koja se proizvela proteklih stoljeća, još uvijek nije u potpunosti razgrađena, a da ne pričamo o nekim drugim predmetima. Zadnjih nekoliko godina u svijetu je dio ljudi postao svjestan tog problema pa su se počele razvijati razne alternative ne bi li se smanjio trošak kupnje i smanjila količina gomilanja predmeta u kućanstvu. Od second handa za čiju su popularnost zaslužne supkulture poput hipstera, pa sve do online kupnje rabljene odjeće i predmeta, iznajmljivanja odjeće, ali i doniranja. Ovaj zadnji segment svakako je najvelikodušniji posebice ako se stvari doniraju u dobrotvorne svrhe.

Mnogi su upravo pandemiju i lockdown iskoristili kako bi napravili “generalku” u svom ormaru, podrumu ili tavanu i time shvatili kako im mnogi predmeti uopće više ne trebaju, a iz jedne američke radnje koja prima doniranu odjeću za osobe nižeg imovinskog statusa tvrde kako su upravo tijekom pandemije zaprimili najveći broj doniranih predmeta. No, unatoč želji da ljudi poklone svoje stare stvari za one u potrebi, nekad učine više štete nego koristi donirajući predmete koji su sve samo neupotrebljivi. Tako oni koji zaprimaju takve komade, odjeće, obuće i drugih predmeta ulažu veće napore da ih pravovaljano uskladište na otpad, nego što netko to može reciklirati i ponovno koristiti. Takvim načinom otpad se suviše gomila jer brojne inicijative za donaciju naprosto nemaju kud s potpuno neupotrebljenim stvarima koje su do temelja oštećene.

Prema podacima jedne takve inicijative u New Hampshireu u Americi iz svibnja ove godine za otpad doniranih stvari potrošili su preko milijun dolara, novac koji se u suprotnom mogao donirati prema određenim dobrotvornim udrugama. Lisa Tempel, potpredsjednica Discovery Shopa Američkog društva za borbu protiv raka rekla je za strane medije da se 10 posto donacija po lokacijama Discovery Shopa smatra neprodajnim i neiskoristljivim. Mnogo se toga može popraviti, reciklirati, oprati, prenamijeniti, ali problem stvaraju predmeti koji naprosto nemaju tu istu mogućnost.

Doniranje je izuzetno humana gesta, no prisjetimo se samo nedavnih potresa na Baniji, gdje su ljudi dobre volje slali svu moguću pomoć nastradalima, no u tim se paketima također moglo pronaći svega; od kupaćih kostima usred zime, štikli, izgorenih svijeća kao i hrane kojoj je istekao rok trajanja. Sve to samo je nepotrebno gomilalo otpad kojeg je već ionako uz svu šutu bilo i previše. Stoga kada doniramo predmete neka oni budu u stanju koje je još uvijek moguće iskoristiti nebitno treba li ih prepraviti, ali neka budu upotrebljive. Na taj način smo uistinu i učinili dobro djelo kako za potrebite, tako i za okoliš.