Zemlje uključene u sporazum žele povećati svoje morske kapacitete sedam puta na gotovo 20 gigavata do 2030. godine, prema zajedničkom priopćenju u utorak. Uz čelnike Danske, Finske, Estonije, Latvije, Litve i Poljske, njemački kancelar Olaf Scholz i švedska premijerka Magdalena Andersson također su potpisali sporazum.
“Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje i doveo je Europu na rub energetske krize”, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen na konferenciji za medije. Zbog ruskog rata protiv Ukrajine, ali i zbog klimatske krize, potrebne su “ambiciozne odluke”.
“Predani smo učvršćivanju naše energetske suradnje i energetske otpornosti”, piše u sporazumu. Do ovog trenutka, ove zemlje traže brže odobrenje procedura koji se tiču projekata energije vjetra. Potencijal vjetroelektrana na Baltičkom moru je ukupno 93 gigavata.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je otputovala na energetski samit u utorak. Energija vjetra u Blatičkom moru mogla bi pokriti energetsku potrošnju 6 milijuna kućanstava do 2030. godine, izjavila je. U svibnju, Danska je već bila domaćin samita o energiji vjetra u Sjevernom moru.
U to vrijeme, Scholz i njegove kolege iz Danske, Belgije i Nizozemske dogovorili su se učetverostručiti svoje morske kapacitete do 2030. godine i zajedno doseći 65 gigavata. Do 2050. godine, kapacitet bi se u Sjevernom moru trebao povećati na 150 gigavata.
