Je li vam ikad palo na pamet da bi vam baterije koje koristite u svakodnevnom životu mogle poslužiti kao zemlja za biljke? E, pa sad kad ste ovo pročitali, baterije vjerojatno više nećete gledati istim očima. Australska tvrtka za recikliranje pretvara stare baterije u gnojivo za usjeve, u nastojanju da ih spriječi da završe na odlagalištu otpada. Otprilike 97 posto alkalnih baterija u Australiji se ne reciklira, a umjesto toga, završavaju u običnim kantama za smeće gdje metode odlaganja znače da kemikalije koje nam pružaju prijenosnu energiju mogu iscuriti u tlo, uzrokujući zagađenje. Za baterije koje se recikliraju, većina elektrana koristi ekstremnu toplinu kako bi rastopila metale u njima kako bi se ponovno koristila. No, tu postoji jedan problem; sve ostalo je izgorjelo, a ostali elementi, koji su iskopani iz prirodnih izvora, ostaju neiskorišteni gdje bi se mogli prenamijeniti negdje drugdje.
Tvrtka “Envirostream” želi stvari učiniti malo drugačije pa tako iz tvrtke Lithium Australia, koji reciklira sve vrste baterija, uzima ove druge sastojke i pretvara ih u nešto što može pomoći biljkama da rastu. “Globalno odlaganje alkalnih baterija postalo je veliki problem. Naš plan za prenamjenu aktivnih komponenti istrošenih ćelija nije samo značajan korak prema svjetskom upravljanju okolišem, već bi mogao imati i snažan utjecaj na održivost jednokratnih baterija”, rekao je u priopćenju za strane medije Adrian Griffin, izvršni direktor Lithium Australia. Iako su neke kemikalije u baterijama otrovne, nova metoda uzima mikronutrijente prisutne u alkalnim baterijama i pretvara ih u vitalnu hranu za usjeve. Cink, koji je prisutan u mnogim alkalnim baterijama, pomaže biljkama da naprave kemikaliju zvanu klorofil. To je ono što biljke čini zelenim i bez toga ne mogu koristiti sunčevu svjetlost za pretvaranje vode i CO2 u energiju.
Sličan proces već je primijenila finska tvrtka “Tracegrow”, koja rabljene alkalne baterije pretvara u proizvode koji obogaćuju tlo za uzgoj prehrambenih usjeva. To je dio plana kružnog gospodarstva koji ima za cilj minimizirati iskorištavanje prirodnih resursa planeta koristeći ih što je dulje moguće. Baterije se najprije drobe, a zatim se procesima filtracije i pročišćavanja uklanjaju toksični elementi poput žive i nikla. Važno je da oni ne završe u gnojivu jer bi mogli ući u hranu koju jedemo pa je testiranje konačnog proizvoda pogubno. Nakon što se uklone, šalju se na sigurno odlaganje u postrojenja za obradu opasnog otpada umjesto da se ispiru u tlo kao što bi to učinili da su baterije poslane na odlagalište. Elementi u tragovima se pročišćavaju i sigurno vraćaju u prirodu kao proizvodi za poljoprivredu. Kako navode iz tvrtke, do sada se gnojivo koristilo na rajčicama, pamuku i avokadu te je pokazalo dobre rezultate.
