22383949_964385720367092_6568923056852918040_o

“Dobar posao u Zaboku” : Reciklirano 6 tisuća tona tekstilnog otpada

Tvrtka se bavi i izradom ručno rađenih vunenih "custom made“ tepiha

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Regeneracija postoji od 1954. godine, a poslovanje je započela upravo kao ravrstaona tekstilnog otpada koji je prikupljala od okolnih tekstilnih tvrtki. Kada je započinjala sa svojim poslovanjem, teme otpada općenito, a tako i tekstilnog otpada gotovo uopće nisu bile prisutne u javnom prostoru.

Kada tekst o jednoj tvrtki počne činjenicama da zapošljava 150 radnika, da prikuplja i reciklira 6 tisuća tona tekstilnog otpada godišnje i da su joj glavno izvozno tržište zemlje EU – Njemačka, Nizozemska, Italija i Austrija, sigurno je da će se ispisati jedna pozitivna poslovna priča s “happy endom”.

Regeneracija je osnovana 1954. godine kao razvrstaonica tekstilnog otpada, a djelatnost je nekoliko godina kasnije proširena i na proizvodnju netkanih tekstila, što je i danas temeljni proizvodni program tvrtke. Kako raditi zeleno, što znači biti predvodnik promjena prije više od 60 godina i kakva je budućnost recikliranja, otkriva nam direktor ove zabočke tvrtke, Anđelko Švaljek.

Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije
Izrada tepiha i recikliranje tekstila – Regeneracija spaja ove dvije djelatnosti. Koji je vaš temeljni biznis, kako bi ukratko objasnili poslovanje vaše tvrtke?

Temeljni biznis Regeneracije je recikliranje, odnosno prikupljanje tekstilnog otpada, njegova prerada (razvlaknjivanje) i proizvodnja gotovih proizvoda iz tako dobivenih vlakana. Osim recikliranja, Regeneracija se bavi izradom ručno rađenih vunenih “custom made” tepiha. Vuna je prirodni materijal i obnovljivi izvor sirovine, a to  mu samom po sebi daje izrazito jaku ekološku notu. Osim što su tepisi koje proizvodimo izrađeni od prirodnog materijala, u njih su ugrađeni i ostali, za okoliš neškodljivi materijali: boje na bazi vode, prirodni lateks koji se prirodno i suši bez da se za to koristi dodatna energija za zagrijavanje. Vuneni tepih odlikuje se mnogim svojstvima koja posredno donose niz prednosti: utjecaj na zdravlje čovjeka, manje troškove, mogućnost recikliranja i dr. Što je možda i najvažnije, materijal s ovakvim osobinama potiče obrasce poslovanja i ponašanja koja bi, u današnje vrijeme posebno, morala biti prioritet svima u dobavljačkom lancu, uvažavajući okoliš kao kategoriju koja nema alternative.

Tepisi su se u Regeneraciji počeli proizvoditi, sada već daleke 1967. godine, a tehnologiju i znanje ručne izrade tepiha sačuvali smo do danas. Ispričajte nam sve o toj djelatnosti.

Vuneni tepih možemo promatrati i sa strane uvažavanja koncepta „životnog ciklusa proizvoda i usluga“ (life cycle aproach) koji je usko povezan s okolišnim otiskom, postajemo svjesni činjenice da njegovo smanjenje može i mora biti dio našeg, zajedničkog izbora, odnosno načina na koji ćemo koristiti resurse. Vuna je kvalitetno, po svojoj građi čvrsto i elastično vlakno koje osigurava da tepih proizveden iz nje bude dugotrajan, a čemu svjedoče mnogi primjeri ugradnje u brojnim objektima.

Kada govorimo o ekološkom dizajnu, u našoj tvrtki pod tim pojmom podrazumijevamo način razmišljanja već kod samog projektiranja, prije proizvodnje i prije ugradnje tepiha, na način da se proizvodi dizajniraju tako da ih je, kod mehaničkih oštećenja ili teškog zaprljanja, jednostavno zamijeniti, a da se pri tome ne narušava estetika samog prostora. Također, pod tim pojmom mislimo na „otporan dizajn“ u smislu njegove minimalne izloženosti modnim trendovima, sezonama, trenutnoj modi. On je na neki način klasičan, a istovremeno usklađuje stil i ekološku prihvatljivost pa, uz dugotrajnost koju nosi vuneno vlakno kao materijal, može u prostoru ostati duži period. Na taj način odgodit će se zamjena i trošak, što govori u prilog konceptu odgovorne i održive potrošnje čemu u Regeneraciji pridajemo veliki značaj.

Društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj utkani su u vašu poslovnu strategiju. Što to točno znači?

Regeneracija postoji od 1954. godine, a poslovanje je započela upravo kao ravrstaona tekstilnog otpada koji je prikupljala od okolnih tekstilnih tvrtki. Samim time Regeneracija od tada pa do danas posluje na načelima održivosti s jakim naglaskom na ponovnu upotrebu materijala i brigom za okoliš.

Dobili ste i nagradu Indeks DOP u kategoriji srednjih poduzeća za najbolja postignuća u ovom području u 2020. godini. O čemu se točno radilo i koliko vam takva priznanja daju vjetar u leđa?

Indeks DOP-a je metodologija koja omogućuje sveobuhvatan uvid u društveno odgovorne prakse kompanije te njihovu usporedbu u odnosu na rezultate drugih kompanija u Hrvatskoj. Ocjenjuju se aktivnosti u sedam područja, a to su: usmjerenost kompanije na ekonomsku održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u poslovnu strategiju, odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, DOP u tržišnim odnosima i društveno odgovorni odnosi sa zajednicom odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava.

Iako Regeneracija svoje donacije i sponzorstva usmjerava u projekte i prema udrugama i pojedincima koji se bave ekologijom i održivošću općenito, DOP ne predstavlja model kroz koji se ciljevi ostvaruju tim putem, već je DOP način na koji se posluje, način na koji se misli i na koji se živi. Mi svim svojim poslovnim procesima nastojimo upravljati na način koji će u većoj ili manjoj mjeri biti koristan i za zajednicu i općenito za društvo u kojem živimo, uvažavajući sve potrebe i očekivanja svih dionika te, naravno, poštujući zakon i ostale pravne regulative.

Regeneracija je kroz svoje prakse i aktivnosti u protekloj godini prepoznata kao kompanija koja je, posebno na području društveno odgovornih odnosa sa zajednicom, puno napravila. Naravno da nam ovakve nagrade daju poticaj da i dalje sprovodimo aktivnosti i poslujemo na način koji je društveno-odgovorno prihvatljiv u što je većoj mogućoj mjeri. Nagrađeni smo i nagradom Indeks DOP-a u kategoriji Odgovornih politika i praksi upravljanja okolišem.

Prikupljanjem i razvrstavanjem tekstilnog otpada započeli ste prije više od 50 godina. Danas se o tekstilnom otpadu priča puno više no ikad. Kako je to izgledalo prije više od pola stoljeća? Kakve promjene su se dogodile kroz to vrijeme?

Kada je Regeneracija 1954. započinjala sa svojim poslovanjem, teme otpada općenito, a tako i tekstilnog otpada gotovo uopće nisu bile prisutne u javnom prostoru. S vremenom, a posebno proteklih nekoliko godina te su teme postale gotovo nezaobilazan predmet rasprava na dnevnoj bazi pa čak i važno političko pitanje. Pojam „kružnog gospodarstva“ tada vjerojatno nije ni postojao, dok danas takav model poslovanje sve više istiskuje, onaj tradicionalni – linearni model i nameće se kao svojevrsni “must have”.

Danas je recikliranje vaš temeljni biznis, a tzv. “kružno gospodarstvo” vaša nit vodilja. Objasnite nam kako to izgleda u praksi.

Postoje različita objašnjenja kružnog gospodarstva. Na internetskim stranicama https://www.ellenmacarthurfoundation.org/circular-economy može se pročitati objašnjenje koje je preuzeto i u radnoj verziji smjernica za održivu nabavu (ISO/DIS 20400.2:2016(E) Sustainable procurement — Guidance), a ono glasi: “A circular economy is one that is restorative and regenerative by design, and which aims to keep products, components and materials at their highest utility and value at all times, distinguishing between technical and biological cycles”. Objašnjenje kao da je pisano za i prema proizvodnom procesu Regeneracije, čak je i naziv tvrtke prije 66 godina prilagođen današnjem pristupu.

U ovom tekstu je ponuđen mogući prijevod objašnjenja:„Kružno gospodarstvo je po svom dizajnu osmišljeno kao obnavljajuće (restorative) i razvojno/unapređujuće (regenerativno). Cilj kružnog gospodarstva je očuvati/zadržati čitavo vrijeme najveću iskoristivost i vrijednost proizvoda, dijelova proizvoda i materijala, razdvajajući tehničke od bioloških krugova.“ Na taj način Regeneracija predstavlja odličan i mnogo puta citiran primjer za povezivanje reda prvenstva gospodarenja otpadom i kružnog gospodarstva, jer se upotrebom tekstilnog otpada kao sirovine za proizvodnju netkanih tekstilnih proizvoda – smanjuje masa odloženog tekstilnog otpada na odlagalištima što ide u prilog ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u dijelu odgovorne uporabe resursa, održive potrošnje i proizvodnje kojima mi u Regeneraciji nastojimo pridonositi.

Postoji li u Hrvatskoj zelena politika? S kakvom se procedurom susrećete kroz svoj rad odnosno, suočavate li se ponekad s izazovima i preprekama loše administracije?

Drago nam je da su “zelene” teme sve prisutnije u javnom prostoru. Unatoč tome što postoji određena doza „pomodarstva“ pa su odjednom skoro svi postali „zeleni“, mišljenja smo da svi zajedno iz godine u godinu napredujemo na tom planu. Sporost i tromost u tim procesima prelaska na održive poslovne modele, vidimo kao ključne probleme, ali ne bih to pripisao samo administraciji već svim dionicima društva, od institucija, poslovnih subjekata, lokalnih zajednica do pojedinaca.

Kakav vam je plan za budućnost kada pričamo o “zelenom poslovanju”?

Plan nam je nastaviti i u budućnosti razvijati djelatnost reciklaže jer tu vidimo budućnost. 2012. g. kada smo krenuli sa sustavnim prikupljanjem tekstilnog otpada prikupili smo 850 t u toj godini. Danas godišnje prikupimo 6.000 t i tu ne mislimo stati. Potražnja za proizvodima od recikliranih tekstilnih materijala u svijetu neprestano raste i mišljenja smo da bi za Hrvatsku to mogla biti dobra prilika. Od ukupnih potreba za sirovinom, vlastitom proizvodnjom iste zadovoljavamo cca 60% svojih potreba dok ostatak uvozimo iz EU.

Živite li “zeleno” i privatno? Koliko se posao odražava i na vaš privatni život?

Naravno da se posao odražava i na privatni život pa tako i kod kuće gledamo da živimo odgovornije u što je većoj mogućoj mjeri. Pomno se odvaja svaka vrsta otpada, energenti se koriste racionalno, a kod kupnje se gledaju deklaracije, sastavi, porijeklo… Hoćete-nećete to vas ipak deformira, ali u onom pozitivnom smislu.

Na koji način motivirate zaposlenike? Da li se vaš pristup održivosti prenosi na navike i ponašanje vaših zaposlenika? 

Teško je, ali uporni smo u tome da kod svih svojih zaposlenika pokušamo osvijestiti važnost odvajanja svih vrsta otpada, a naravno, samim time i tekstilnog otpada koji je praktički naš „život“. Svake si godine zadajemo ciljeve koji govore o smanjenju svih vrsta otpada unutar tvrtke te o racionaliziranju potrošnje svih vrsta sirovina i pomoćnih materijala te energenata.

Tekstilni otpad velika je prijetnja za okoliš. Koliko je to ozbiljno? O kakvim brojkama se radi u Hrvatskoj, ali i na svjetskoj razini?

Ljudi su općenito malo svjesni toga da tekstilni otpad predstavlja veliki problem za okoliš, a da tekstilna industrija spada u veće zagađivače. Mi smo toga itekako svjesni i radimo puno na tom planu. Možda bi najviše o tome mogao reći letak koji smo svojevremeno napravili kada smo ugošćavali osnovnoškolce i pokušali kod njih osvijestiti važnost racionalne potrošnje i odvajanja tekstilnog otpada.

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash, Regeneracija album / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.