Davor Bruketa: “Pričati o ekologiji bez stvarne podloge i primjera u vlastitom poslovanju je neprihvatljivo”

GREEN_300_listici_sredina

Kako se marketing može boriti protiv klimatskih promjena?

Tvrtke više ne mogu tretirati klimatske promjene samo kao pitanje korporativne odgovornosti ili priliku za brendiranje. Vrijeme je za akciju i marketinški stručnjaci su u dobroj poziciji da ju predvode. Više o tome rekao nam je Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey.

Green.hr kao pokretač najveće komunikacijske zelene platforme želi proaktivno djelovati i prema poslovnoj zajednici te provodi relevantno istraživanje među medijima, agencijama i kompanijama. Nastavno navedenom, pokrenuli smo GREENdex istraživanje, koje za cilj ima prikupiti relevantne informacije od aktera koje smo ovim projektom odlučili staviti u fokus, kako bismo definirali indikator zelene transformacije. Istraživanjem želimo dati odgovor na pitanje u kojoj mjeri poslovni subjekti provode održive politike i koliko svojim doprinosom služe kao primjeri pozitivne promjene.

Posljednje desetljeće bilo je najtoplije u povijesti mjerenja. Prema posljednjem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), vjerojatno se ne može spriječiti zagrijavanje planeta tijekom sljedeća dva desetljeća. Međutim, nada ipak postoji. Iako će svijet vidjeti ekstremnije vremenske uvjete, čovječanstvo još uvijek može spriječiti neke od najkatastrofalnijih ishoda. Ali moramo prestati dodavati ugljični dioksid u atmosferu.

Kako ćemo to učiniti? Kroz koordinirane napore, kažu IPCC-ovi znanstvenici i drugi stručnjaci. I to ne samo od strane vlada nego i od kompanija.

Da, tvrtke koje stvaraju održivije proizvode i prakse smanjit će naš ugljični otisak. Kao što su neke tvrtke već pokazale, one mogu oblikovati šire društvene narative koji nas potiču da promijenimo svoje ponašanje. Marketinški stručnjaci obično su autori tih narativa. Dakle, kako bi oni trebali pomoći u oblikovanju razgovora o okolišu? Koje bi pogreške trebali pokušati izbjeći? Koje primjere bi trebali slijediti?

Za mišljenje smo tražili Davora Bruketu, kreativnog direktora i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey. Naime, agencija Bruketa&Žinić&Grey kroz godine je surađivala s brojnim ekološkim organizacijama i inicijativama poput Zelene akcije, Zelene čistke i Rezolucije Zemlja. S partnerima Lacuna su od 2012. do 2017. imali vlastiti eko brend odjeće od organski uzgojenog pamuka Brokula&Ž, a 2019. godine su se pridružili inicijativi “Postani plastic-free tvrtka” s ciljem minimaliziranja uporabe jednokratne plastike. Upravo iz tih razloga vjerujemo da je idealan sugovornik za ovu temu.

Davor Bruketa

Kako marketing može biti pokretačka snaga za pozitivne ekološke promjene? 

Da bi se stvari pokrenule i promjene uopće dogodile, tome treba prethoditi informacija i znanje. Reklamna industrija upravo u tome ima veliku moć, a ako svoju komunikaciju usmjeri na pozitivne promjene, održivost i edukaciju, stvarne i opipljive promjene se zaista mogu dogoditi, a i događaju se. Zadnjih je godina naglasak na ekologiji i klimatskim promjenama sve veći i od svih aktera se zapravo očekuje senzibilitet za tu temu koji ne ide u smjeru pričanja već djelovanja. Ljudima treba pružiti kompletno iskustvo, treba im pokazati. Korporativna odgovornost i održivost sve više jača, i to mi je drago, jer svima onima kojima se obraćamo postaje sve bitnije kako poslujemo, a ne samo koje usluge nudimo, isporučujemo i koliko te usluge koštaju. Mislim da upravo ta odgovornost čini stvarne promjene.

Koje bi korake marketinške agencije trebale poduzeti u vezi s klimatskim promjenama?

Potrošači danas biraju brendove koji podupiru njihove stavove. Istraživanja pokazuju da ljudi od kompanija očekuju da daju značajan doprinos rješavanju ozbiljnih svjetskih problema kao što su, primjerice, klimatske promjene. Mi smo se 2019. godine pridružili inicijativi Postani plastic-free tvrtka s ciljem minimiziranja uporabe jednokratne plastike u uredu. Agencija Bruketa&Žinić&Grey kroz godine je surađivala i s brojnim ekološkim organizacijama i inicijativama poput Zelene akcije, Zelene čistke i Rezolucije Zemlja. S partnerima Lacuna smo od 2012. do 2017. imali vlastiti eko brend odjeće od organski uzgojenog pamuka Brokula&Ž. Osobno ne posjedujem automobil već gotovo cijelo desetljeće te svugdje gdje mogu idem pješice. Društvena odgovornost i klimatske promjene idu ruku pod ruku, nisu dvije odvojene stvari. Svatko tko je akter na tržištu mora misliti što i kako može bolje za sebe i okolinu. Čak i, naoko, male stvari postaju velike, ako ih ima velik broj.

Kako klimatske promjene utječu na odluke potrošača? Čega bi marketinški stručnjaci trebali biti svjesni u tom pogledu?

Da je neki proizvod, ili kompanija, ekološki osviještena postaje sve veći faktor pri donošenju odluka na iznimno konkurentnom tržištu. Potrošači više vjeruju tvrtkama koje posluju održivo i koje su načela održivosti ugradila u svoje poslovanje i procese. Posljedično raste interes za održive i ekološke proizvode pa se i tržište sve više razvija u tom smjeru. Klimatske promjene su tema broj jedan. Mislim da u tom pogledu potrošače najviše zbunjuje lavina oprečnih informacija, teorije zavjere koje negiraju postojanje klimatskih promjena, a i generalni osjećaj da pojedinac može učiniti vrlo malo u tom kontekstu pa se vjerojatno javlja i određena frustracija.

Međutim, sa svim promjenama koje se događaju oko nas mislim da je ipak većina shvatila da je situacija ozbiljna i da nije sve više tako idealno. Kada ispravnim pristupom, edukacijom i činjenicama, uz osobno iskustvo, osvijestite ljude o važnosti ekologije i promjenama koje se događaju mislim da nema šanse da masa ostane ravnodušna. Ali na tome treba raditi u kontinuitetu. Imajući to na umu jasno je da poruke koje mi želimo prenijeti moraju biti ispričane na vrlo kreativan način da bi polučile željenu reakciju. Ozbiljna tema mora biti iznesena jasno i jednoznačno, ali i zabavno. Usprkos tome, uvijek je rizik da će bolji odjek imati zanimljivija, u javnosti zastupljenija tema, bez obzira na važnost. Važno je samo da nas to ne obeshrabri i da važne stvari nastavljamo isticati. Promjene se grade korak po korak, ali prvi korak ste uvijek vi sami.

Koje pogreške u „zelenom marketingu“ tvrtke trebaju izbjegavati?

Danas zaista imate puno opcija i ignorantnost, lijenost ili komfor se više ne opraštaju. Primjerice, za organizaciju nekog događaja vam je nekad trebalo puno materijala, papira, narukvica i slično, a danas imamo mogućnosti, neovisno o temi, napraviti održivi event i uključiti održivost u smislu doživljaja. Pričati o ekologiji bez stvarne podloge i primjera u vlastitom poslovanju, bilo kroz projekte, vlastite akcije i način rada ili oboje je neprihvatljivo, a ekološki osviješteno društvo te greške sve teže prašta.

Dva lica medalje marketinške industrije jesu to da ljudima već lagano ide na živce da samo slušaju priče, ali s druge strane, ako uz priču ponudite i stvarne korake koje poduzimate jer istinski u to vjerujete i želite budućim generacijama ostaviti bolji svijet, tada se taj glas daleko čuje. Danas se od kompanija traži stopostotna odgovornost, transparentnost i vjerodostojnost, a ne prividna održivost koju provodite zbog zahtjeva tržišta. Ako ste već u poziciji da ljudi znaju za vas, onda je poanta da tu poziciju koristite u korist društva.

Postoje li određene inicijative brendova koje su vas se posebno dojmile u posljednje vrijeme?

Odličan primjer je Rezolucija Zemlja Večernjeg lista. Večernji list je svoj veliki doseg i značaj iskoristio na pravi način i u pravom smjeru. Glavni fokus projekta je spojiti konkretne ekološke aktivnosti poput organiziranih akcija čišćenja s aktivnim širenjem svijesti, informacija i znanja o okolišu i njegovoj zaštiti. Napravili su baš to što je bilo ključno – vidljivu promjenu koja nije ostala samo na riječima. Još jedan odličan primjer vidljive promjene je kampanja Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskih šuma Boranka, najveće volontersko pošumljavanje opožarenih područja ikad organizirano u Hrvatskoj.

Partneri projekta GREENdex su Energia Naturalis i Europski parlament.

PHOTOS BY: Edvard Šušak i Domagoj Kunić via Bruketa&Žinić&Grey / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.