Skup stambenih prostora, ureda, ustanova i projekata javnog prostora zamišljenih kao model za život i održivost, dio plana Stockholmske vizije za 2030. Godinu. Posebno je značajan jedan dio: dva gradska bloka u kojima je postavljen betonski temelj iznad spleta tunela koji usmjeravaju željeznički i cestovni promet prema sjeveru. To je impresivan inženjerski podvig, ali pravi značaj je ono što se sada uzdiže iz njega – jedan od najvećih stambenih kompleksa na svijetu izgrađenih od drveta.
Cederhusen najnoviji je primjer rastuće prakse velike gradnje od onoga što je poznato kao C.L.T. ili križno lamelirano drvo. Primjer je koliko je tehnologija napredovala. Beton je neophodan za temelje, no nakon toga je sve drvo, sve do najvišeg trinaestog kata. Prvi blok od dvije cedrove kuće je gotovo dovršen, a drugi blok uskoro bi trebao početi s izgradnjom.

“Ovo je tehnologija koju već imamo i koja se danas može koristiti, a to je brzi put ka smanjenju emisija“, rekao je za tamošnje medije Mathias Fridholm, direktor Svenskt Tra, industrijske organizacije koja promiče drvo i drvene proizvode. “Ali to nije samo klima”, dodao je.  “Cijeli građevinski sektor treba modernizirati, a dobar način za to je kroz viši stupanj industrijalizacije. Drvo je na mnogo načina izvrstan materijal za gradnju u gustim gradovima, jer sve elemente možemo preraditi u tvornicama, umjesto na licu mjesta”. Gospodin Fridholm je rekao da bi montaža ubrzala izgradnju i smanjila smetnje poput stalnog prometa kamiona na gradilištu i zatvaranja cesta.

Budući da je drvo lakše od betona, podovi se mogu dodati postojećim zgradama ako postoji potreba za proširenjem, rekao je. Drvo čini otprilike 20 posto novih zgrada u Švedskoj, ali ta je brojka u porastu. To se dijelom događa zbog tvrtki poput Folkhema, developera nekretnina iza Cederhusena, koji su 2012. odlučili graditi isključivo od drveta. “Ovaj će projekt biti jako važan jer se radi o dva bloka u unutrašnjosti Stockholma gdje možete kupiti stan od drveta”, rekla je Anna Ervast Oberg, voditeljica projekta u Folkhemu. “Dakle, to će biti simbol mogućnosti, tehnika i industrijskih sposobnosti koje imamo. I onda naravno možemo dodatno optimizirati zgradu. Imamo i druge aspekte poput kraćeg vremena izgradnje, manje prijevoza. To čini brojke još boljima.”

Popis pogodnosti C.L.T. -a je dugačak. Izuzetno je jak, lagan, ali i prozračan, što znači da zadržava toplinu, ali ne trebaju mu plastični slojevi za upravljanje vlagom, kao što to čini beton. Betonu je također potreban pijesak, ograničeni resurs koji sve više zahtijeva štetne postupke poput natapanja morskog dna, dok se gospodarene šume mogu ponovno zasaditi. Kao bonus, grad izgrađen od drveta postaje urbano skladište ugljika.

Prije 1995. ovakve stvari nisu bile čak ni dopuštene u Švedskoj, što je rezultat pravila uspostavljenih prije mnogo godina nakon što su požari poharali prvenstveno drvene gradove diljem Europe. Tehnologija se od tada stalno razvija, do te mjere da oni u industriji kažu da je opasnost od požara jednaka s drugim materijalima. Uvažavajući to, građevinski propisi sada se temelje na funkcijama, a ne na materijalima, što znači da sve dok programeri mogu dokazati da zgrada izdržava kritične prijetnje, poput vatre, nije važno od čega se sastoji. Što se tiče visine, nebo je teoretski granica, kažu rukovoditelji Folkhema. No, dodaju, budući da je drvo lakše, potrebna mu je dodatna stabilizacija dok ide u visinu. Iznad podova u zgradama srednjih godina potrebno je dodati dodatni balast, često u obliku betonskih ploča.

Kako tehnologija napreduje, to se može promijeniti. Trenutni rekorder je 18-katna drvena zgrada u Brumunddalu u Norveškoj. Za razmjere, zgrada je malo niža od Kipa slobode. Sve ovo posebno dobro funkcionira na mjestu poput Švedske koja ima dobro upravljane šume, i to dosta njih. Sedamdeset posto švedske zemlje čine šume, dvostruko više nego prije 50 godina. Jedan od najvećih stambenih kompleksa do sada u Švedskoj, prema Folkhemu, koristio je oko 211.000 kubičnih metara ili 5.975 kubičnih metara drva za izgradnju. Tvrtka je rekla da je za to drvo potrebno oko 20 minuta da se švedske šume obnove. Izgradnja obiteljskih kuća od drva, naravno, nije ništa novo. Većina kuća u Švedskoj je drvena, kao i na mnogim mjestima u svijetu. Novo je poticanje izgradnje većih zgrada, uredskih zgrada ili stambenih blokova, kao i infrastrukture poput mostova, koristeći drvene okvire umjesto betona ili čelika. No, iako je upotreba drva u porastu, beton i dalje dominira u građevinskoj industriji.

Tomas Nord, viši predavač na sveučilištu Linkoping u Švedskoj, godinama je proučavao drvnu industriju. “Trebalo bi biti očito da je superiorniji od betona”, rekao je za drvo. “Učinkovito je i brzo. U tvornici možete izgraditi točno ono što kupac želi. To je obnovljiv materijal. Snažan je, izdržljiv i lagan.” Projekti koji se kreću od jednostavnih stambenih zgrada sa sedam katova do upečatljivijih primjera. Jedna tvrtka planira izgraditi drvene vjetrenjače visoke čak 500 metara. Testna verzija, visoka oko 100 stopa, podignuta je 2020. godine, a komercijalna proizvodnja se očekuje sljedeće godine. Grad Skelleftea, sjeverni švedski grad, još jedan pionir u drvnoj građi, od 2004. godine od drveta je sagradio toranj za kontrolu zračnog prometa. Razvoj se ne događa samo u Švedskoj, naravno. U svijetu se pojavljuju novi projekti. Posebno je Norveška imala veliki porast drvenih zgrada.

Građevinska tvrtka Veidekke sa sjedištem u Oslu nedavno je izgradila dvije identične građevine u norveškom Trondheimu, jednu u drvu, a drugu u betonu. “Dogodilo se to da su mogli napraviti još tri kata u drvenom objektu i pritom uštedjeti dva milijuna kruna (oko 1,5 milijuna kuna) na temeljima jer ih je bilo lakše napraviti”, rekla je gospođa Oberg za medije. “Također su pogledali zdravstveno stanje građevinskih radnika i vidjeli da su sati kad su ljudi bili bolesni znatno manji u projektu drvne građe. Ozljeda je bilo manje, a vrijeme izgradnje kraće.”