Potrebe za hitnim djelovanjem vidljive su i iz najnovijeg izvješća UN-ove svjetske meteorološke organizacije. U njemu znanstvenici procjenjuju da su globalne temperature porasle za 1,15 Celzijevih stupnjeva od predindustrijske ere. Kako bi se navedeno spriječilo, moraju djelovati svi, a u tom bi kontekstu bogate zemlje morale pomagati siromašnijima. Osim toga, trenutačni trendovi pokazuju da će se Zemljina površina zagrijati za 2,8 stupnjeva.

Okupljenima se obratio i izvršni tajnik UN-a za klimu, Simon Stiell, koji je kazao da neće postati pokrovitelj nazadovanja u kontekstu smanjivanja emisija štetnih emisija u svijetu za 45 posto do 2030. godine. “Srž provedbe je da svi, posvuda u svijetu, svaki dan činimo sve što možemo kako bi se nosili s klimatskom krizom”, istaknuo je.

Osim toga, u izvješću se upozorava na druge utjecaje klimatskih promjena: porast razine mora, rekordne gubitke mase ledenjaka, kao i rekordne toplinske valove. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Antonio Gutteres, rekao je da u svjetlu tih nalaza, COP27 mora biti mjesto hitnog i vjerodostojnog djelovanja.

U središtu rasprava bit će novac, točka koja je do sada pogoršavala odnose između država. One bogate zemlje postajale su još bogatije zbog biznisa koje uključuje izgaranje fosilnih goriva.  S druge strane, siromašne države koje nisu sudjelovale u takvim biznisima, ujedno su patile od posljedica klimatskih promjena. Iz tog su razloga, SAD i Europska unija zabrinute zbog osnivanja otvorenog okvira za reparacije. Odugovlačile su i tako dovodile u pitanje potrebu za zasebnim tokovima financiranja.

Mnogobrojne zemlje diljem svijeta u proteklih godinu dana bile su pogođene različitim prirodnim katastrofama. Iz toga su se razloga čelnici složili da jedna od glavnih točaka dnevnog reda budu i “gubitci i štete”. Uvrštavanje te točke, rekao je Sameh Shoukry, odražava osjećaj solidarnosti i empatije za žrtvama katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.

“Svi dugujemo zahvalnost aktivistima i organizacijama civilnog društva koje su uporno zahtijevale prostor za raspravu o financiranju gubitaka i štete”, istaknuo je. Ujedno je podsjetio na činjenicu da bogate države nisu ispunile dano obećanje da će 100 milijardi dolara godišnje davati kao pomoć za siromašnije zemlje, kako bi unaprijedile svoja gospodarstva te tako izgradile otpornost na buduće katastrofe.

Uskoro bi se COP-u trebao pridružiti i američki predsjednik Joe Biden, koji je rekao da će doći čim se završe parlamentarni izbori u njegovoj državi. Ipak, od svjetskih lidera, na COPU-u neće prisustvovati čelnik Kine Xi Jinping. Iako su se na prošlogodišnjem skupu u Glasgowu SAD i Kina dogovorile oko suradnje, kinesko-američki odnosi pali su na najnižu razinu u proteklih 40 godina.

Svjetla točka na COP27 bit će dolazak novoizabranog brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve, političara koji je najavio pokret za zaštitu Amazone.