Pregovori COP26 trebali su završiti u petak, ali nedoumice oko ugljena, subvencija za druga fosilna goriva, financijske pomoći siromašnijim zemljama i drugih stavki značile su da su oni prekoračeni. Predsjednik konferencije, Alok Sharma, pozvao je na više vjere i optimizma u provedbi spornih pregovora. U subotu je objavljen niz novih nacrta tekstova. No, ostaje nejasno jesu li zatvorili jaz između stranaka. Gospodin Sharma je rekao kako očekuje da će formalna plenarna sjednica usvojiti konačne odluke summita kasnije u subotu.

Znanstvenici kažu da će nas ograničavanje porasta temperature na 1,5°C u usporedbi s predindustrijskim razinama zaštititi od najopasnijih utjecaja klimatskih promjena. To je ključni dio Pariškog sporazuma iz 2015. koji je većina zemalja potpisala. Za postizanje cilja potrebno je smanjenje globalnih emisija za 45% do 2030. i sveukupno doći do nule do 2050. Jedan primjer utjecaja porasta globalne temperature iznad 2°C je izumiranje gotovo svih tropskih koraljnih grebena, kažu znanstvenici.

Verzija sporazuma objavljena u petak uključivala je razvodnjene obveze za okončanje upotrebe nesmanjenog ugljena i neučinkovite subvencije za druga fosilna goriva. Iako su to kritizirali aktivisti kampanje, neki promatrači istaknuli su da će ovo biti prvi put da se ugljen eksplicitno spominje u dokumentima UN-a ove vrste. U međuvremenu, navodno su Kina i Saudijska Arabija među grupom zemalja koje nastoje ukloniti spominjanje subvencija za fosilna goriva. Revidirani tekst nacrta također traži mnogo strože rokove za vlade da otkriju svoje planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Govoreći iz Londona, britanski premijer Boris Johnson rekao je da bogate zemlje moraju staviti više “novaca na stol” kako bi pomogle svijetu u razvoju da se odmakne od fosilnih goriva. Bivši premijer Tony Blair rekao je za BBC-jev Newscast podcast da će biti odgovornost gospodina Johnsona “da na kraju stvar pređe preko crte”, nešto što je rekao da bi bilo “teško učiniti… kada je većina drugih političkih vođa otišla “. Također u petak, ministar klime Tuvalua, koji je posebno osjetljiv na porast razine mora, iznio je emotivnu molbu, rekavši da njegova nacija “doslovno tone”. “To je pitanje života i opstanka za mnoge od nas, i molimo da Glasgow bude odlučujući trenutak. Ne smijemo podbaciti”, rekao je Seve Paeniu.

Financiranje klime, ili novac koji su bogatije zemlje obećale siromašnijim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena, i dalje je jedna od najspornijih točaka. Godine 2009. razvijene zemlje su se obvezale da će do 2020. osigurati 100 milijardi dolara godišnje za gospodarstva u nastajanju. Ali taj cilj nije ispunjen. Unatoč obećanjima danim na COP-u 26 do sada, planet se još uvijek kreće prema zagrijavanju od 2,4°C iznad predindustrijske razine, prema izvješću Climate Action Trackera.

Što je dogovoreno na COP-u 26?

Do sada je najavljeno niz sporazuma između skupina zemalja:

• U iznenadnoj objavi, SAD i Kina dogovorili su se da će raditi zajedno ovog desetljeća kako bi ograničili porast globalne temperature na 1,5°C
• Više od 100 svjetskih čelnika obećalo je da će okončati i preokrenuti krčenje šuma do 2030., uključujući Brazil, dom amazonske prašume
• SAD i EU najavili su globalno partnerstvo za smanjenje emisija metana stakleničkih plinova do 2030. – smanjenje metana u atmosferi smatra se jednim od najboljih načina za brzo smanjenje globalnog zagrijavanja
• Više od 40 zemalja odlučilo se odmaknuti od ugljena, ali najveći svjetski korisnici poput Kine i SAD-a nisu se obvezali
• Pokrenut je novi savez koji obvezuje zemlje da odrede datum za prestanak korištenja nafte i plina – i zaustave davanje novih dozvola za istraživanje
  .