Mediteranske zemlje koje su, zbog svoje tople klime i atraktivnih plaža, dosad bile glavne europske turističke destinacije, tijekom ljetnih mjeseci suočavaju se sa sve češćim rekordnim toplinskim valovima, nestašicama vode, ali i šumskim požarima. Upravo ove posljedice klimatskih promjena počele su mijenjati dosadašnje trendove u turizmu pa sve više ljudi za godišnje odmore bira sjevernija područja, obilježena blagim ljetima.

Tijekom ljeta 2024., temperature u Italiji dosezale su 40°C u Italiji i Grčkoj, u Francuskoj su bile iznad 30°C, a znanstvenici predviđaju kako bi porast globalnih temperatura mogao ići i za 4°C.

Turisti žele uživati u aktivnostima na otvorenome

Očito, sve manje je popularno ležanje na plaži i izlaganje sunčevim zrakama, a sve više turista je u potrazi za prirodnim krajolicima, gdje će se moći baviti aktivnostima na otvorenome. Kako izvještava Euronews Travel, ovaj trend pokazuje i posljednje istraživanje koje je proveo Selling Travel, a prema kojem su Google pretrage hladnijih europskih destinacija porasle  za čak 300 posto.

Ovu su priliku prepoznale i zemlje kao što su Danska, Švedska i Island pa njihovi ugostitelji i turistički djelatnici sve više financija i napora ulažu u promoviranje predivnih jezera, šuma, koje su obogatili avanturama u prirodi. Ovakav turistički trend dobio je i naziv “coolcations” (hladni odmori), a predviđa se kako bi upravo zbog njega južnoeuropske zemlje 2025. godine mogle doživjeti pad broja posjetitelja za sedam posto u usporedbi s 2019. godinom.

Najtraženije lokacije za odmor su u Švedskoj, a turiste privlači aktivan odmor i većina ih dolazi iz Njemačke i SAD-a. Osim netaknute prirode, Švedska se itekako razvila u segmentu održivog turizma, što je također sve privlačnije gostima

No vjerojatno će Mediteran i dalje privlačiti određeni broj turista, ali i hladnija područja nude alternative za one koji traže nešto drukčiju vrstu odmora.