Intenzitet ekstremnih suša i velikih oborina naglo je porastao u posljednjih 20 godina, pokazala je nova studija. Riječ je o uvjetima koji nisu samo teški i ekstremni, već dovode do krajnosti poput propasti usjeva, oštećenja infrastrukture pa čak i sukoba i humanitarnih kriza.
Istraživači koji su radili na studiji koristili su podatke s para satelita poznatih kao GRACE ili Gravity Recovery and Climate Experiment. Riječ je o satelitima koji se koriste za mjerenje promjena u zalihama vode na Zemlji, dakle uključujući sve vode na kopnu, podzemne i površinske vode te snijeg i led, piše Euronews.
“Nevjerojatno je da sada možemo pratiti puls kontinentalne vode iz svemira”, rekao je Park Williams, bio klimatolog sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu, koji nije bio uključen u studiju
Veliki klimatski ekstremi
Podatci pokazuju snažnu vezu između klimatskih ekstrema i rastućih prosječnih globalnih temperatura. Potvrđuju da se učestalost i intenzitet oborina i suša povećava zbog izgaranja fosilnih goriva i drugih ljudskih aktivnosti koje oslobađaju stakleničke plinove. Toplija atmosfera povećava brzinu isparavanja vode tijekom sušnih razdoblja, a također zadržava više vodene pare, što potiče jake kiše.
“Iznenadio sam se kada sam vidio koliko je globalni intenzitet bio u korelaciji s globalnim srednjim temperaturama”, kaže Matthew Rodell, autor studije i zamjenik direktora znanosti o Zemlji za hidrosferu, biosferu i geofiziku u NASA Goddard Space Flight Center.
To znači da će kontinuirano globalno zagrijavanje dovesti do više suša i kišnih oluja koje su po mnogim mjerama gore – češće, jače, duže i veće.
Velike suše diljem svijeta
Istraživači su promatrali ukupno 1056 događaja od 2002. do 2021. godine koristeći novi algoritam koji identificira gdje je zemlja mnogo vlažnija ili suša nego što je to normalno.
To je pokazalo da se najekstremnije kiše nastavljaju događati u podsaharskoj Africi, barem do kraja prosinca 2021. godine. Ekstremne količine oborina također su se dogodile u središnjoj i istočnoj Sjevernoj Americi od 2018. do 2021. i Australiji tijekom 2011. do 2012. godine.
Najintenzivnije suše bile su one rekordne u sjeveroistočnoj Južnoj Americi od 2015. do 2016. te one u regiji Cerrado u Brazilu od 2019. pa sve do danas, kao i trajna suša na američkom jugozapadu. Potonja je uzrokovala opasno niske razine vode u dvije najveće akumulacije u SAD-u – jezeru Mead i jezeru Powell. Unatoč obilnim kišama, razine vode i dalje su ekstremno niske.
Europa posebno pogođena
Slična je situacija i u Europi. Naime, ova je godina započela drugom najtoplijom zimom u povijesti i to nakon što je 2022. godina bila druga najtoplija godina ikada u Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj gdje su oboreni svi rekordi.
Slaba količina kiše i snijega sada znači da su veliki dijelovi Europe suočeni sa zabrinutošću zbog utjecaja suše na poljoprivredu, zalihe pitke vode i proizvodnju energije.
U studiji se navodi i da se brojne zračne luke i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda suočavaju s ekstremnim vremenskim prilikama. To je zato što su dizajnirani samo da izdrže rijetke događaje.
Ogromni ekonomski gubitci
“Gledajući u budućnost, u smislu upravljanja vodnim resursima i kontrole poplava, trebali bismo očekivati da će ovakvi ekstremni biti još veći”, rekao je Richard Seager, klimatolog sa Sveučilišta Columbia, koji nije bio uključen u studiju. Dodao je da je pogrešno pretpostaviti da ćemo se s budućim ekstremima moći odnosi na isti način kao i do sada, budući da će se sve pojačati i biti intenzivnije.
Samo u EU-u, ekstremi povezani s klimatskim promjenama prouzročili su više od 145 milijardi eura ekonomskih gubitaka u prošlom desetljeću. Najteže su pogođene Njemačka, Italija i Francuska.
Drastična promjena između ekstremne suše i nezapamćenih poplava, nazvana “vremenski udar”, postaje uobičajena u brojnim regijama.
Ima li rješenja?
Ovakvi vremenski ekstremi najviše će utjecati na one koji su već siromašni i teško pogođeni.
Primjerice, prema podatcima Ujedinjenim narodima Somalija trenutno prolazi kroz svoju najdužu i najtežu sušu, što je uzrokovalo smrt milijuna stoke i tešku glad.
Rješenje bi moglo biti korištenje poplavnih voda za obnavljanje iscrpljenih vodonosnika i poboljšanja kvalitete i plodnosti poljoprivrednih površina koje bi tako mogle apsorbirati vodu i tako pohraniti više ugljika, stoji u studiji.
