Populacija dagnji pala je za zabrinjavajućih 95 posto u rijeci Temzi, a jedna autohtona vrsta, riječna dagnja, u potpunosti je nestala. Preostale vrste manje su za svoju dob, što ukazuje na njihov sporiji rast. Zabrinjavajući su ovo podatci s obzirom na to da dagnje filtriraju vodu, oko 40 litara dnevno

. Tako uklanjaju velike količine algi i održavaju rijeke čistima. “Dagnje su izvrstan pokazatelj zdravlja riječnog ekosustava. Ovakav drastičan pad biomase dagnji je vjerojatno pokazatelj pogoršanja stanja okoliša”, rekla je zoologinja Isobel Ollard sa Sveučilišta Cambridge.

Ollard je dodala da bi manjak dagnji u rijekama mogao imati sličan učinak i na druge vrste, smanjujući ukupnu biološku raznolikost.

Znanstvenici upozoravaju kako ovdje nije riječ o samo lokalnoj studiji provedenoj na jednom mjestu, u Velikoj Britaniji.

“Ovo zapravo šalje važan signal upozorenja o svjetskim slatkim vodama. Situacija je vrlo zabrinjavajuća“, kazao je ekolog David Aldridge sa Sveučilišta Cambridge. Ujedno su otkrili i velik broj invazivnih vrsta koje ranije nisu bile prisutne. Pretpostavlja se da su došle s čamcima koji prolaze Temzom, a moguće je da su one potisnule autohtone vrste gušeći ih do smrti.

Drugi mogući uzroci mogu biti promjene u korištenju zemljišta uz rijeku ili promjene u populacijama riba o kojima školjke ovise. Znanstvenici su ispitali hranjive tvari koje je uzorkovala Agencija za okoliš i otkrili da su pale razine nitrata i fosfata. Smanjenje ovih hranjivih tvari moglo bi utjecati na rast algi, ograničavajući hranu dostupnu dagnjama.