pedro-henrique-santos-u-O2n41d_ps-unsplash

Bosanski rudari strahuju od zelene revolucije

GREEN_300_listici_sredina

Sve veće nezadovoljstvo

Godinama se život u bosanskoj Brezi vrtio oko rudnika ugljena, ali globalni prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore ugrožava industriju koja je nekada bila ponos Jugoslavije.

Rudari, nekada slavljeni kao lokalni heroji koji su kući donosili stalne prihode, sada strahuju da bi njihova generacija mogla biti posljednja generacija koja će zarađivati ​​za život od ugljenih polja u Bosni. Nedavni sporazum COP26 u Glasgowu doveo je do toga da su se zemlje dogovorile da će postupno smanjiti korištenje ugljena, jednog od vodećih svjetskih izvora onečišćenja.

Stručnjaci predviđaju da niti jedan od preostalih 11 rudnika uglja u BiH neće ostati u funkciji u narednim desetljećima jer ekološki pritisak raste i zemlja se nastoji očistiti u procesu dogovora o članstvu u EU. Rudnik Breza zapošljava 1.100 ljudi, izdržavajući više od 70 posto od 14.000 stanovnika koji žive na ovom području srednje Bosne. Ali zelene reforme nisu jedini izazov s kojim se suočava radna snaga industrije.

Rudari se često bore da nastave dalje i odu u mirovinu zbog dugogodišnjeg neplaćanja doprinosa njihovih poslodavaca za mirovine. Samo neplaćeni doprinosi čine polovicu gomile dugova industrije od 500 milijuna eura, što je dovelo do prosvjeda nakon kojih se situacija i nije baš promijenila.

Procjenjuje se da bi 2,6 milijardi tona eksploatiranih rezervi ugljena siromašnoj balkanskoj zemlji moglo osigurati energetsku neovisnost više od jednog stoljeća, tvrde stručnjaci. No, Bosna, koja se nada da će se jednog dana pridružiti Europskoj uniji, obećala je prijelaz na obnovljive izvore energije do 2050. godine. Promatrači vide jačanje svoje zelene vjerodajnice kao jednu od brojnih mjera koje će vlada morati poduzeti kako bi postala održiv kandidat za članstvo u EU. Bosna je dala nekoliko obećanja da će smanjiti svoje oslanjanje na fosilna goriva, uključujući usvajanje Sofijske deklaracije koja je obećala napore da postane “prijatelj  klime u skladu s Pariškim sporazumom”.

Sektor ugljena vjerojatno će izumrijeti u sljedećih 10 do 20 godina. Tržišne snage uzrokovat će propast industrije ugljena, posebno u Bosni gdje je ona jako subvencionirana kako bi potrošačima osigurala nerealno niske cijene. Sektor je također važan stup gospodarstva, koji izravno zapošljava više od 17.000 ljudi i mnoge druge u srodnim industrijama. Oslanjanje na ugljen moglo bi potaknuti druga pitanja za balkansku naciju. Dvije trećine električne energije proizvedene u Bosni proizvodi nekoliko uglavnom zastarjelih elektrana na ugljen iz komunističkog doba. Planovi za nadogradnju elektrane u sjeveroistočnoj Bosni dovedeni su u pitanje nakon što je američki konglomerat GE odustao jer su kompanije preispitale ulaganja u ugljen.

Rudari su svjesni da je dekarbonizacija globalni izbor, ali za one koji su svoje živote posvetili rudnicima, odlazak s posla neće biti lak.

Izvor: euractiv.com

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.