COP26 demonstration in Glasgow, UK

Boris Johnson apelira delegatima da se “prime posla” dok se pregovori o klimi na COP-u 26 odugovlače

GREEN_300_listici_sredina

Ostalo je još samo par dana COP-a 26

Objavljen je nacrt sporazuma konferencije COP26, a britanski premijer Boris Johnson pozvao je čelnike i izaslanike da se jednostavno "prime posla" jer se čini da su pregovori o klimi zastali.

Predsjedništvo COP26 objavilo je u srijedu nacrt sporazuma na summitu. Uključuje jezik koji kaže da bi svijet trebao težiti ograničavanju globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija i priznaje ulogu fosilnih goriva u klimatskoj krizi, što je prvi put da se tako nešto dogodilo na godišnjoj Konferenciji o klimi. Ako se nacrt usuglasi u sadašnjem obliku, mogao bi utrti put za dublje smanjenje emisija do kraja sljedeće godine. No, pojavili su se detalji protivljenja Saudijske Arabije, među ostalim zemljama koje proizvode fosilna goriva, i čini se da su velika prepreka u napretku. “Sada je vrijeme da se svi okupe i pokažu odlučnost potrebnu za prevladavanje blokada”, rekao je Johnson na konferenciji za medije u srijedu, priznajući da još uvijek postoje praznine između onoga što različite nacije žele u konačnom tekstu.

Dokument nije konačan i izaslanici COP26 iz gotovo 200 zemalja sada će pregovarati o detaljima tijekom sljedećih nekoliko dana. Potreban je konsenzus svih naroda. Obično su nacrti sporazuma COP-a razvodnjeni u konačnom tekstu, ali postoji i šansa da bi se neki elementi mogli ojačati, ovisno o tome kako će se sukobi između zemalja pojaviti. Evo što je u nacrtu…

1,5 stupnjeva

Dokument “prepoznaje da će učinci klimatskih promjena biti mnogo niži pri porastu temperature od 1,5 °C u usporedbi s 2 °C i odlučuje nastaviti s naporima da se povećanje temperature ograniči na 1,5 °C.” Znanstvenici kažu da svijet mora ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina kako bi se izbjeglo pogoršanje klimatske krize i približavanje katastrofalnom scenariju.
Ključna analiza objavljena u utorak kaže da je svijet na putu za zagrijavanje od 2,4 stupnja. To bi značilo da bi se rizici od ekstremnih suša, šumskih požara, poplava, katastrofalnog porasta razine mora i nestašice hrane dramatično povećali, kažu znanstvenici.

Nekoliko zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, Rusiju, Kinu, Brazil i Australiju, pokazalo je otpor ovoj promjeni na raznim sastancima u proteklih šest mjeseci uoči COP26. Britanski premijer Boris Johnson razgovarao je u srijedu sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohammedom bin Salmanom “o važnosti napretka u pregovorima u posljednjim danima COP26”.  “Premijer je rekao da sve zemlje trebaju doći za stol s povećanom ambicijom ako želimo održati cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 C”, rekli su iz Downing Streeta.
Nacrt također priznaje da postizanje ovog pomaka znači “smisleno i učinkovito djelovanje” svih zemalja i teritorija u onome što se naziva “kritičnim desetljećem”.

Prepoznaje da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C do 2100. zahtijeva brzo, duboko i trajno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, uključujući smanjenje globalnih emisija ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 2010. i na neto nulu oko sredine stoljeća”, koristeći jezik koji je u skladu s najnovijim izvješćem UN-a o klimatskim znanostima. Neto nula je stanje u kojem količina stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu nije veća od one uklonjene, bilo prirodnim putem kao što je sadnja više stabala za apsorpciju ugljičnog dioksida ili hvatanje plinova tehnologijom.

O emisijskim planovima zemalja

Kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 stupnjeva, svaka zemlja treba imati plan koji je u skladu s tim ciljem. Najznačajnija crta u nacrtu je ona koja poziva potpisnike da do kraja 2022. godine iznesu nove ciljeve za smanjenje emisija tijekom sljedećeg desetljeća, za koje znanstvenici kažu da je ključno ako svijet želi imati ikakve šanse zadržati zagrijavanje ispod 2 stupnja i bliže 1.5. David Waskow, direktor Međunarodne inicijative za klimu pri Svjetskom institutu za resurse, pozdravio je cilj za 2022. kao napredak. “Dakle, ovo je ključna formulacija jer postavlja vremenski okvir oko kojega zemlje trebaju iznijeti ojačane ciljeve kako bi se uskladile s Parizom”, rekao je, misleći na Pariški sporazum iz 2015., koji je postavio granicu globalnog zagrijavanja od 2 stupnja, uz prednost 1.5.
Iako je to dogovoreno prije šest godina, planovi mnogih stranaka o emisijama nisu usklađeni s tim ciljem. Upozorio je da “sigurno postoje stranke koje su tome se suprostavljale”, navodeći Saudijsku Arabiju i Rusiju kao nacije protiv novih obveza do kraja 2022.

Neki stručnjaci poput Waskowa pozdravljaju ovaj napredak jer zahtijeva od zemalja da naprave nove planove prije 2025. godine. No nakon što je UN-ovo izvješće o klimatskim znanostima u kolovozu pokazalo da se klimatske promjene događaju brže nego što se mislilo, neke su se zemlje i skupine nadale bržem porastu ambicija. “Ovaj nacrt sporazuma nije plan za rješavanje klimatske krize, to je dogovor da ćemo svi prekrižiti palčeve i nadati se najboljem”, rekla je izvršna direktorica Greenpeace Internationala Jennifer Morgan, ukazujući na nedavnu studiju Climatea Action Tracker koji pokazuje da svijet ide prema zagrijavanju od 2,4 stupnja, čak i s novim obećanjima danima uoči COP26.

O fosilnim gorivima

Nacrt sporazuma traži od vlada da “ubrzaju postupno ukidanje ugljena i subvencija za fosilna goriva”. To se čini očitim jer je postupno ukidanje fosilnih goriva neophodno ako se emisije stakleničkih plinova žele smanjiti. No, uključivanje posebnog jezika o ovome veliki je korak naprijed, budući da prethodni sporazumi nisu posebno spominjali subvencioniranje ugljena i fosilnih goriva. Ovome će se vjerojatno suprotstaviti velike nacije koje proizvode fosilna goriva. Ipak, postoji nekoliko upozorenja o postupnom ukidanju ugljena i ukidanju subvencija za fosilna goriva. “Ne navodi datum ni za jedno od njih, a za oba samo kaže ‘ubrzati napore’ da se to učini”, rekla je predsjednica WRI za klimu i ekonomiju Helen Mountford na brifingu.
Šef COP26 Sharma je prije dolaska u Glasgow rekao da je jasan datum odmicanja od ugljena jedan od njegovih prioriteta. Postavlja se i pitanje može li klauzula o fosilnim gorivima uopće preživjeti sljedeća dva dana pregovora. “Spominje fosilna goriva i svi kažu da je to nevjerojatno, ali ne kaže da svijet mora što prije ukinuti ugljen, a zatim se dekarbonizirati uklanjanjem prirodnog plina i nafte”, Mark Maslin, klimatski znanstvenik u Sveučilišni koledž u Londonu rekao je za CNN.

U Glasgowu je postignut određeni napredak u pogledu fosilnih goriva. Do sada je 28 zemalja potpisalo sporazum o prestanku financiranja nesmanjenih projekata fosilnih goriva u inozemstvu do 2022. Deseci novih zemalja potpisali su za postupno izbacivanje ugljena na COP26, ali krajnji datum je bio 2030. za razvijene zemlje i 2040. za zemlje u razvoju – desetljeće kasnije nego što su se Sharma i klimatski čelnici nadali. Tri najveća svjetska emitera, Kina, Indija i SAD, nisu se prijavila. Oni su i najveći korisnici ugljena.

O tome tko bi što trebao platiti

Nacrt navodi neke jake točke u dugom dijelu o potrebi ispunjavanja obećanja koje su dale najbogatije zemlje svijeta prije više od deset godina da će svijetu u razvoju osigurati 100 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena. Taj je cilj trebao biti ispunjen 2020. godine, ali je promašen. Trebalo bi pomoći zemljama u razvoju da smanje svoje emisije, ali i kako bi se mogle prilagoditi utjecajima krize. Razvijeni svijet je povijesno odgovoran za daleko više emisija od svijeta u razvoju, ali mnoge zemlje na prvoj crti krize dale su mali povijesni doprinos klimatskim promjenama. Postoji shvaćanje da bogati svijet mora platiti dio energetske tranzicije i prilagodbe.
“Konferencija s ozbiljnom zabrinutošću primjećuje da je trenutačno financiranje prilagodbe klimatskim promjenama nedovoljno kao odgovor na pogoršanje utjecaja klimatskih promjena”, kaže se u nacrtu, koristeći prilično jake izraze.

No, ne spominje se kada bi 100 milijardi dolara trebalo biti isporučeno, ukazujući na 2023., što je tri godine nakon roka. Američki izaslanik za klimu John Kerry i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog su se tjedna nadali datumu 2022. godine.
Međutim, nacrt ne daje nikakve konkretne detalje, što odražava činjenicu da su se SAD, Europska unija i drugi veliki igrači suprotstavljali toj ideji. “Mutno je i nejasno. Propušteni rok za obećanje od 100 milijardi dolara ne biva priznat – a to je ključno pitanje ranjivih zemalja”, rekao je Mohamed Adow, direktor klimatskog think tanka Power Shift Africa. No, po prvi put, nacrt sporazuma također uključuje konkretniji jezik o financiranju “gubitaka i štete” za svijet u razvoju, što je u biti financijska odgovornost za posljedice klimatske krize. Neke od zemalja koje su najviše pogođene krizom traže više novaca kako bi se izborile s gubitkom i štetom koju već doživljavaju zbog globalnog zatopljenja, što je u biti ideja koja stoji iza klimatskih reparacija.

PHOTOS BY: Guliver Image / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.