Svijet proizvode oko pola milijarde tona plastike godišnje, što je dvostruko više nego prije dva desetljeća. Sve veće količine plastike završavaju na obalama rijeka i mora, kao i u morskim životinjama.

Konkretnije, svake minute u oceanima završi količina plastike jednaka jednom kamionu.

Zemlje Zapada suočavaju se s problemom nagomilanog plastičnog otpada. Kako navodi The New York Timesa, SAD reciklira manje od 10 posto plastike koju odbaci. Recikliranje otežavaju hrana i druge nečistoće u plastičnom otpadu, dok određene vrste plastike, poput vrećica za čips koje se sastoje od slojeva različitih materijala, nisu ekonomski isplative za reciklažu.

SAD sve više preusmjerava svoj plastični otpad u zemlje poput Malezije. Prošle godine američki su posrednici poslali oko 35.000 tona plastičnog otpada u tu zemlju.

Malezija uvela zabranu 

Međutim, Malezija, koja je prošle godine primila više plastičnog otpada iz razvijenih zemalja nego bilo koja druga država u razvoju, uvela je zabranu uvoza plastičnog otpada iz SAD-a.

Malezijski ministar zaštite okoliša izjavio je kako njihova zemlja ne želi biti globalna deponija smeća, posebno nakon što je prošle godine zaplijenjeno preko 100 kontejnera s američkim otpadom koji su nepravilno označeni kao sirovine, što je pokušaj zaobilaženja propisa.

Malezija je također zabranila uvoz plastičnog otpada iz svih zemalja koje nisu potpisale Baselski sporazum, međunarodni dogovor koji regulira prijenos opasnog otpada, uključujući plastiku.

Uz Maleziju, Tajland i Indonezija najavili su također zabranu uvoza plastičnog otpada.