Kad je zdrava prehrana u pitanju, odnosno kada govorimo o hrani kao lijeku, pojavljuju se razne teorije o prehrani, a jedna od popularnijih unatrag nekoliko godina je alkalna dijeta. Ovaj način prehrane zagovara pristup podjele namirnica na one koje podržavaju kiselost organizma i na one koje podržavaju njegovu lužnatost, pri čemu visoka kiselost organizma uzrokuje određene bolesti, kao što su tumori ili rana pojava osteoporoze.

Znanost ne podržava ovaj pristup

Alkalna dijeta, poznata i kao kiselo-bazna dijeta ili dijeta alkalnog pepela, tvrdi da konzumiranje određenih namirnica može promijeniti pH vašeg organizma. Prema zagovornicima ove prehrane, hrana koja nakon što se spali, stvara alkalni ili kiseli pepeo, i upravo to je svrstava u namirnice koje potiču kiselost ili alkalnost, odnosno lužnatost našeg organizma. Dakle, na takav je način i naš metabolizam sagorijeva u energiju i u organizam oslobađa “metabolički otpad” ili “pepeo”. Nadalje, alkalnost štiti od raznih bolesti, a kiselost potiče njihov razvoj.

Mjera pH pokazuje koliko je nešto kiselo ili alkalno. Vrijednosti pH kreću se od 0 do 14, gdje su vrijednosti od 0,0 do 6,9 kisele, 7,0 je neutralne, a od 7,1 do 14,0 alkalne (ili lužnate). Iako neki zagovornici alkalne prehrane smatraju da praćenje pH vrijednosti urina otkriva je li naše tijelo “kiselo” ili “lužnato”, znanost smatra da je ljudski organizam puno kompleksniji od toga. Odnosno, dok su neki dijelovi tijela kiseli, drugi su alkalni – ne postoji jedinstvena razina. Primjerice, želudac je pun klorovodične kiseline, a njegov pH kreće se od oko 1,5 do 2,0, što je vrlo kiselo, ali i potrebno za razgradnju hrane. S druge strane, ljudska krv je uvijek blago lužnata, s pH vrijednošću od 7,35 do 7,45. Kada pH vrijednost krvi izađe iz normalnog raspona, što može biti kritično za zdravlje, a događa se kod određenih stanja, kao što su ketoacidoza uzrokovana dijabetesom, gladovanjem ili unosom alkohola.

Istraživanja su pokazala kako hrana može utjecati na pH vrijednosti urina, ali ne i na krv jer ona mora ostati konstantna kako biste ostali zdravi, a tijelo ima svoje načine kako to regulira. Međutim, hrana može promijeniti pH vrijednost urina iako je učinak prilično varijabilan, odnosno upravo izlučivanjem kiselina u urinu naše tijelo regulira pH krvi. Stoga, pH urina je loš pokazatelj općeg pH tijela i općeg zdravlja, i može biti pod utjecajem drugih faktora, a ne samo prehrane.

Najčešći mitovi

Namirnice koje imaju kiseli pepeo sastoje se od proteina, fosfata i sumpora, dok alkalne namirnice uključuju kalcij, magnezij i kalij.

Kisele namirnice: meso, perad, riba, mliječni proizvodi, jaja, žitarice, alkohol

Neutralne namirnice: prirodne masti, mlijeko, škrob, šećeri

Alkalne namirnice: voće, orašasti plodovi, mahunarke, povrće

Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se karakterizira smanjenjem mineralnog sadržaja kostiju. Posebno je česta među ženama nakon menopauze i može drastično povećati šanse za prijelome. Teorija alkalne dijete tvrdi da tijelo uzima alkalne minerale iz kostiju kako bi neutraliziralo kiseline iz kiselih namirnica, što bi moglo uzrokovati gubitak mineralne gustoće kostiju. Međutim, ova teorija zanemaruje funkciju bubrega i pluća u regulaciji pH krvi. Nedavna znanstvena istraživanja sugeriraju da nema povezanosti između prehrane i zdravlja kostiju. Proteini, iako kiseli, čak mogu biti korisni za kosti.

Što se tiče kiselosti i raka, istraživanja nisu pokazala izravnu vezu između prehrane koja povećava kiselost krvi i tako povećava rizik obolijevanja od tumora. Iako tumori brže rastu u kiselim okruženjima, oni sami stvaraju tu kiselinu. Nema dokaza da kisela prehrana uzrokuje rak, a stanice raka mogu rasti i u alkalnom okruženju.

Jedan od glavnih argumenata za promoviranje alkalne prehrane je teza da su naši predci uglavnom konzumirali alkalne namirnice. Međutim, kako prenosi healthline, naši su predci živjeli u različitim klimatskim uvjetima, a prehrana je ovisila o dostupnosti sezonskih namirnica i životinja raspoloživih za lov. Dakle, kisela prehrana bila je češća kod ljudi koji su živjeli dalje od ekvatora.

Međutim, ima nešto u nutritivnoj vrijednosti ovih namirnica

Iako znanost ne podržava teoriju o alkalnoj prehrani, može se povući poveznica između namirnica zastupljenih u alkalnoj prehrani i dobrog zdravlja i vitalnosti. Naime, ova prehrana zastupa konzumiranje povrća, voća, orašastih plodova, mahunarki, djevičanskih biljnih ulja te ostale neprocesuirane hrane, što je važan temelj raznolike prehrane, a većina ovih namirnica bogata je korisnim antioksidansima, mineralima, vitaminima, nezasićenim masnim kiselinama i vlaknima. Dakle, studije podržavaju ovu vrstu namirnica u prehrani, ali nikako ne smatraju da je riječ o mijenjanju pH u našem organizmu, nego o nutritivno bogatoj hrani.