Na istoku Beča, točnije u Esslingu, ove će se godine odgovoriti na jedno od najvažnijih pitanja za energetsku tranziciju. Postoji stara bušotina koja se ponovno ispituje na 3000 metara. A sada, na neki način, postaje posljednji komadić slagalice u velikom istraživačkom projektu. Više od tri godine stručnjaci iz lokalnog komunalnog poduzeća Wien Energie, iz različitih područja poput geoznanosti i industrije, istražuju sastav podzemne površine ispod Beča u sklopu projekta GeoTief Vienna.

Zašto je geotermalna energija posebno uzbudljiva za zaštitu klime?

Zato što ne izaziva nikakve emisije i može se koristiti 24 sata dnevno – pod uvjetom da su geološki uvjeti povoljni. U svakom slučaju, stvari za Beč izgledaju dobro. Beč ima vrlo obećavajuću geotermalnu lokaciju i regija ima neprocjenjivu prednost u odnosu na druge metropole. Nedavno je obrađeno 50 terabajta podataka kako bi se razvio detaljan 3D model podzemlja ispod Beča. Prikazuje tijek, debljinu i prirodu različitih slojeva stijena do dubine od više od pet kilometara. Iz ovoga postaje jasno zašto se ovdje može puno očekivati ​​od geotermalne energije.

Rezultati daju nadu da će se geotermalna energija uspješno koristiti

Već 2018. podaci potrebni za model prikupljeni su s 16.000 posebno osjetljivih senzora koji mogu bilježiti vibracije na zemlji jer pojedini slojevi stijena različito reflektiraju vibracije i tako omogućuju modeliranje. Izmjereno je područje od 175 četvornih kilometara između Asperna, Stadlaua, Simmeringa i Esslinga. Podaci su dopunjeni nalazima iz prethodnih bušotina u industriji nafte i plina. Znanstvena evaluacija svih ovih podataka nastavljena je do sada. Rezultati potvrđuju nade u uspješno korištenje geotermalne energije: Konglomerat Aderklaa, odgovarajući sloj stijene na dubini od oko 3000 metara, nosi termalnu vodu temperature do 100 stupnjeva.

S izmjenjivačima topline na površini, topla voda bi se mogla koristiti za dovod energije u mrežu gradskog daljinskog grijanja. Wien Energie planira opskrbiti do 125.000 kućanstava energijom iz geotermalne energije do 2030. To bi „uštedjelo“ 325.000 tona CO2 godišnje. Model GeoTief Vienna pomaže u pronalaženju pravog mjesta za bušotine i izmjenjivače topline spojene na njih. U Esslingu se postojeća bušotina sada ponovno otvara kako bi se istražila svojstva stijene kao što je propusnost. Ovo je važna informacija za implementaciju budućih geotermalnih sustava za daljinsko grijanje.

Podsjetimo na činjenicu da je i Hrvatska bogata geotermom. Možemo li i mi slijediti primjer Beča?