diana-oborska-eS07Cany2g4-unsplash

Bacamo čak trećinu hrane koju uzgojimo! Evo što učiniti s otpadom…

GREEN_300_listici_sredina

M.B.

Nestašica hrane kao mogući ishod

Pandemija COVID-a pokazala je krhkost naših globalnih lanaca opskrbe hranom, s mnogim supermarketima i restoranima u gotovo svim zemljama koji su osjetili nestašicu hrane. No nestašica hrane bila je prisutna mnogo prije pandemije.

Jedna trećina sve hrane proizvedene svake godine se baci ili pokvari prije nego što se može konzumirati. Istraživanja britanske državne agencije za standard hrane sugeriraju da zemlje s visokim prihodima rasipaju onoliko hrane koliko proizvodi podsaharska Afrika. Ovaj otpad hrane završava trunući na odlagalištima – čime se oslobađaju staklenički plinovi. A kad se to spoji s količinom energije koja je potrebna za proizvodnju, transport i skladištenje ove hrane, ona doprinosi zapanjujućih 3 milijarde tona ugljičnog dioksida na planeti. Dobra je vijest da postoje brojne tehnike, tehnologije i politike koje bi zajedno mogle pomoći u smanjenju globalnog otpada hrane u svakom trenutku procesa proizvodnje i potrošnje.

Zašto se hrana rasipa?

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, nedostatak infrastrukture, ograničeno znanje o skladištenju i rukovanju hranom, u kombinaciji s nepovoljnim klimatskim uvjetima, može dovesti do velikog kvarenja hrane i otpada u zemljama s niskim prihodima. S druge strane, u zemljama s visokim prihodima, estetske preferencije i proizvoljni datumi prodaje znače da hrana lako postaje otpad. Mrlje, prezreli proizvodi, preveliki, premali ili čak pogrešnog oblika mogu dovesti do toga da savršeno dobro voće i povrće ode u otpad. Kako se svjetsko stanovništvo nastavlja povećavati, to stvara stvarni pritisak na svjetsku proizvodnju hrane. Doista, industrija će morati porasti za najmanje dvije trećine do 2050. kako bi se osigurala odgovarajuća prehrana za sve u svijetu. Ipak, unatoč strašnoj potrebi da svi mi postanemo brižniji prema prirodi, otpad i gubitak hrane su na najvećoj razini ikada. Ako se ne poduzmu brze mjere, nestašica hrane uskoro će postati dugoročna stvarnost.

Što se možete učiniti?

Ključ u rješavanju ovog pitanja je imati otporan i snalažljiv pristup “od farme do stola” koji će smanjiti bacanje hrane i osigurati budućnost prehrambene sigurnosti. Evo nekoliko stvari koje mogu pomoći u borbi protiv bacanja hrane:

AI dronovi i precizna poljoprivreda

Suradnja s proizvođačima hrane i više ulaganja u tehnološke aplikacije i cjelokupnu infrastrukturu u ranijim fazama lanca opskrbe hranom mogu drastično poboljšati rasipanje hrane i gubitak u zemljama s niskim prihodima. Dronovi mogu pomoći poljoprivrednicima da postanu snalažljiviji i smanjiti prekomjernu upotrebu pesticida u proizvodnji hrane. To je važno jer pesticidi mogu negativno utjecati na ekosustav hrane. Onečišćuju vodu, iscrpljuju plodnost tla i zagađuju travnjak – sve to može rezultirati gubitkom hrane i rasipanjem. Ovaj pristup također povećava prinos usjeva i smanjuje operativne troškove, kao i zdravlje stoke.

Ciljajte novčanike kupaca

Veliki dio problema s otpadom hrane mijenja način na koji kupujemo i gledamo hranu te naš način razmišljanja o tome što čini otpad. No, istraživanja pokazuju da je najbolji način rješavanja bacanja hrane među potrošačima isticanje potencijalnog novca koji se može uštedjeti, kao i “faktor dobrog osjećaja”, ili moralna vrijednost, za činjenje dobrih stvari za okoliš. Nedavno istraživanje u koje su bila uključena kućanstvima u Londonu, Velikoj Britaniji i Ontariju, u Kanadi, pokazalo je da je dvotjedna intervencija nazvana “Smanji bacanje hrane, uštedi novac” pomogla sudionicima da bace 30% manje hrane. Sudionici su dobili lokalne informacije o rasipanju hrane i troškovima, zajedno sa savjetima o tome kako poboljšati planiranje obroka, učinkovito kupovati, skladištiti i pripremati hranu te kako koristiti ostatke za stvaranje novih obroka. Dobar primjer – softverski sustav Winnow izračunava troškove odbačene hrane, povezujući rasipanje hrane s prodajom. Ovaj sustav koji pokreće umjetna inteligencija omogućio je Ikeinim trgovinama da smanje bacanje hrane za 50% u 2020. godini, čime je uštedjelo 1,2 milijuna obroka.

Kružni pristupi i upcycling

Kreativniji pristup otpadu hrane dolazi putem kružnog sustava hrane, koji sprječava bacanje hrane. Može se, primjerice, pretvoriti u obnovljivu energiju. Otpad se čak može pretvoriti u drugu vrstu hrane za ljude (na primjer, tofu iz ostataka soje), kao i za hranu za životinje.

Osobne promjene

Iako se potrošačima može činiti da je rješavanje problema otpada hrane izvan njihove moći, zapravo mogu puno toga učiniti. Podrška tvrtkama ili restoranima koji koriste otpadnu hranu u svojim proizvodima ili obrocima dobar je početak. Planiranje obroka prije isteka roka trajanja. Ne bacati hranu ako je pomalo uvenula ili je nepravilnog oblika i kupovati samo ono što vam treba – osobito u posebnim prilikama u kojima hrana često može ostati nepojedena i baciti se u otpad. Također, možete pokazati supermarketima da vam ne smeta što voće i povrće nije savršenog izgleda kao što je prikazano u katalogu i kupiti krušku ili krumpir nesavršenog izgleda. U konačnici, to neće biti niti jedna stvar koja rješava bacanje hrane, ali kolektivni pristup može nam omogućiti da napravimo promjene koje se konačno trebaju dogoditi.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.