Iz udruge Eko Kvarner dostavljeno je pismo, odnosno javni apel skupine hrvatskih znanstvenika koji tvrde kako je nužno i prijekopotrebno donijeti agendu ili konkretan akcijski plan zaštite Jadranskog mora, neophodan za održivi razvoj hrvatskog društva. Naime, znanstvenici koji su ranije u rujnu sudjelovali na stručnom skupu o Pismenosti (poznavanju i razumijevanju) funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora, u pismu upućenom predsjednicima Republike, vlade, Hrvatskog sabora te javnosti naveli su da se stručna i znanstvena istraživanja Jadranskog mora provode godinama, ali da nedostaju sustavna interdisciplinarna istraživanja koja bi objasnila galopirajuće promjene.
Kako procjenjuju, promjene su nepovratne te povećanje temperature Jadranskog mora donosi i povećanje razine mora i saliniteta, pojačano raslojavanje s izravnim utjecajem na promjene u cirkulaciji morskih struja te pojave olujnih valova. Kako navode u pismu, u našem se moru se više pojavljuju različite nedomicilne, termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama, a mnoge su od njih, tvrde, invazivne, čak i otrovne. Ono što dodatno zabrinjava je i činjenica kako dolazi i do gubitka bioraznolikosti, a sve češće pojavljuju se intenzivna cvjetanja fitoplanktona i masovne pojave meduza, što nepovoljno djeluje i na turizam. Negativne posljedice moglo bi imati i ribarstvo i to zbog kompeticije u ishrani sitne plave ribe s novounesenim vrstama želatinoznog makroplanktona u Jadran. U svome javnom pismu ističu i da turističke aktivnosti, uz klimatske promjene, čine najveći pritisak na našu obalu, naglašavajući da s otpadnim vodama i intenzivnom poljoprivredom u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari. One se, tvrde, putem lanaca ishrane nakupljaju u morskim organizmima.
Uz sve ove probleme ni plastični otpad našem moru ne ide na ruku, naime ima ga sve više i narušava živi svijet s kako navode, potencijalno dalekosežnim utjecajima na kvalitetu života u moru i zdravlje ljudi. Ističu da su osjetljivi organizmi izloženi stresnim situacijama zbog povišenja temperature mora i raznih štetnih tvari te da slabi njihova otpornost prema bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima i dovodi do narušavanja ekološke ravnoteže. Sve to dovodi do crvenog alarma na kojeg je odavno trebalo reagirati.
