Alessio Terzi želi učiniti svijet boljim mjestom za život i strastveni je borac protiv klimatskih promjena. Radi za Europsku komisiju i kao predavač na temu utjecaja klimatskih promjena na razvoj i gospodarstvo, a njegov politički rad predstavljen je u brojnim renomiranim medijima kao što su Financial Times, Wall Street Journal, BBC World News, Bloomberg i The Washington Post.
Alessio je također autor knjige “Growth for Good: Reshaping Capitalism to Save Humanity from Climate Catastrophe”, koju je Foreign Affairs proglasio jednom od najboljih knjiga 2022. godine. U knjizi govori o tome kako trebamo restrukturirati kapitalizam kako bismo zaštitili prirodu i spriječili klimatsku katastrofu.
Jedan je od brojnih govornika na nadolazećem Greencajt festivalu gdje će držati predavanje pod nazivom “Zelena industrijska revolucija dolazi, jesmo li spremni?” koji u fokus stavlja Europski zeleni plan, odnosno kako točno Europa planira postati prvi klimatski neutralan kontinent.
Uoči predavanja na Greencajt festivalu imali smo priliku razgovarati s Alessiom o njegovoj knjizi, o tome tko će igrati glavnu ulogu u reformiranju sadašnjeg kapitalizma i zašto zelena tranzicija nije samo prolazni “hype”.
Što vas je motiviralo da napišete ovu knjigu i što se nadate da će čitatelji ponijeti iz nje?
Odlučio sam napisati ovu knjigu jer sam shvatio da su se mnogi ljudi, uključujući i mene, počeli pitati jesu li ekonomija, kapitalizam i priroda kompatibilni jedno s drugim ili ne. Nadam se da će čitatelji doći do kraja knjige shvaćajući da su ekonomski rast temeljen na fosilnim gorivima i linearni model proizvodnje sigurno štetni za prirodu, ali ne mora biti tako.
Ekonomski rast može ponovno postati pokretačka snaga za dobro, potičući održivost, materijalni napredak i blagostanje za mnoge. Ali to se ne može dogoditi bez angažmana građana, pionirskih poduzeća i vladine politike koja podržava proces tranzicije.
Kako odgovarate na kritike da bi vaše predložene promjene kapitalističkog sustava bile preradikalne ili nepraktične za provedbu?
U knjizi sam izdvojio dosta vremena da istražim bi li nam istinski radikalna rješenja, poput ukidanja kapitalizma, privatnog vlasništva ili nacionalnih država, pomogla da se pozabavimo krajnjim ciljem koji imamo pred sobom, a to je izbjegavanje klimatske katastrofe. Zaključujem da bi, bez obzira na dobre namjere, ova radikalna rješenja zapravo riskirala pogoršanje samih problema kojima se pokušavamo pozabaviti, naime izbjegavanje sukoba oko ograničenih resursa.
U isto vrijeme, također pokazujem kako sadašnji kapitalizam ne može sam riješiti klimatske promjene i zahtijevat će značajne popravke, koji sežu od jače uloge vlada do nekih ograničenja općeg načela slobodne trgovine, cijena ugljika, industrijske politike, proširene odgovornost proizvođača i drugo. Kapitalizam je fleksibilan sustav, sve što sugeriram jest da će se njihalo morati okrenuti dalje od kapitalizma kakvog poznajemo u mnogim zemljama u proteklih 30 godina, naime prema načelima ugrađenim u takozvani “Washingtonski konsenzus” .
Kako se vlade i poduzeća mogu uvjeriti da daju prednost dugoročnoj održivosti u odnosu na kratkoročnu dobit?
Mislim da je sama ideja da vlade i tvrtke prioritet daju isključivo kratkoročnom rastu/profitima već pomalo karikaturalna. Što se tiče vlada, na primjer, da je maksimiziranje BDP-a jedini cilj, tada nikada ne bismo imali mjere poput fiskalne štednje ili povećanja kamatnih stopa. Poznato je da obje mjere kratkoročno opterećuju BDP, ali obično se poduzimaju u nastojanju da se osigura održivost javnih financija u srednjem roku, što se tiče prve, ili da se smanji inflacija, što se tiče druge.
Što se tiče poslovanja, da je kratkoročni profit jedini cilj, nikada ne bismo vidjeli ulaganja, što zapravo implicira odricanje od nekih povrata sada, u zamjenu za više povrata u budućnosti. Sve što mislim da je potrebno, i što pokušavam učiniti sa svojom knjigom, jest vrlo jasno dati do znanja da je zelena tranzicija prilika za ulaganje. Zemlje i tvrtke koje se ne uključe na kraju će ispasti gubitnici, jer svijet počinje doživljavati zelene tehnologije i proizvode kao kvalitetnije.
Kako vidite ulogu tehnologije u postizanju održivog rasta i borbi protiv klimatskih promjena? Postoje li neke tehnologije ili inovacije za koje smatrate da posebno obećavaju u tom pogledu?
Tehnologija i inovacija su supermoć čovječanstva: sposobnost da ih razvijemo u službi naših potreba i želja je ono što nas je dovelo do vrha hranidbenog lanca planeta. Sada kada je pred nama ogroman izazov, odnosno dekarbonizacija naših gospodarstava nevjerojatnom brzinom i prilagodba neizbježnim ekstremnim vremenskim prilikama koje će se početi materijalizirati sve učestalije, moramo upotrijebiti našu supermoć.
Već znamo da će određene tehnologije biti temeljne. Stvari poput solarne energije i energije vjetra, baterija, električnih vozila, toplinskih pumpi, pametnih mreža, hvatanja i skladištenja ugljika. Ali što se tiče ostalih stvari, još nije jasno koja će tehnologija prevladati. Na primjer, još nije jasno kako ćemo dekarbonizirati cement i čelik, kao ni kako dekarbonizirati zrakoplovstvo.
Na kraju, što vidite kao najveće izazove i prilike s kojima se suočavamo u borbi protiv klimatskih promjena i kako možemo zajedno raditi na njihovom prevladavanju?
Najveći izazov za mene trenutno predstavlja svjetonazor koji zelenu tranziciju još uvijek vidi kao privremeni “hype”, političku modu. Kao da će u fokusu biti samo nekoliko godina, a zatim će se politička pozornost premjestiti negdje drugdje, i možemo se vratiti poslu kao i obično.
Budućnost je neizvjesna, ali nastaviti ovako kako samo do sada jedini je scenarij koji ne postoji u budućnosti ispred nas. Postoji samo klimatska katastrofa, ako ništa ne poduzmemo, i uspješna zelena tranzicija. Što prije to shvatimo, brže ćemo moći katalizirati resurse u društvu prema ovom zajedničkom cilju.
Alessio Terzi je samo jedan od brojnih imena koja čine program ovogodišnjeg Greencajta, na kojem se očekuje više od 80 govornika iz 12 zemalja svijeta. Najveći zeleni festival u regiji održat će se 24. i 25. svibnja u prostorima stare Tvornice električnih žarulja i Rougemarin Parka u Zagrebu. Klikom na link osigurajte early bird ulaznice, a sve o Greencajt festivalu dodatno pratite i putem društvenih mreža FB, IG.
