Beskućništvo u EU-u već se povećalo za 70% u posljednjem desetljeću i trenutno iznosi oko 700 000, a očekuje se da će se ta razina povećati kako zemlje ukinu moratorij na deložacije uspostavljene tijekom pandemije COVID-19. Ipak, i na beskućništvo i na energetsko siromaštvo utječe napor EU da poveća klimatske ambicije, upozorio je Freek Spinnewijn, direktor FEANTSA-e, Europske federacije nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima.
U lipnju će Komisija podnijeti prijedloge za reformu sustava trgovanja emisijama EU-a, koji bi se mogao proširiti na zgrade i cestovni promet. Kasnije tijekom godine, izvršni direktor EU-a također će podnijeti reviziju direktive o energetskim svojstvima zgrada, koja bi mogla proširiti obvezne minimalne standarde učinkovitosti na postojeće zgrade, umjesto na nove. No, iako proširenje ETS-a na zgrade može potaknuti bogatije vlasnike kuća na obnovu, postoji zabrinutost da bi sve veća cijena grijanja povećala razinu energetskog siromaštva i povećala troškove za stanare.
“Uspješan zeleni dogovor zahtijeva snažne mjere EU-a i države na području prometa i zgrada”, rekao je Claude Turmes, luksemburški ministar energetike i regionalnog planiranja. Komisija unatoč tome razmatra ovu mogućnost, rekao je Mauro Petriccione, generalni direktor odjela za klimatske akcije Komisije. Ako bi se ETS primjenjivao na zgrade, on bi se temeljio na gorivima koja se koriste za njihovo zagrijavanje, rekao je Petriccione na webinaru koji je organizirao francuski zastupnik u Europskom parlamentu Pascal Canfin, koji predsjedava odborom za okoliš Europskog parlamenta. Međutim, Spinnewijn je odbacio tu ideju. “Mislimo da bi obje inicijative – čak i ako pozdravljam utjecaj koji bi to moglo imati na klimu – mogle doprinijeti poskupljenju stanovanja, a to je zaista zabrinjavajuće”, rekao je. Također je upozorio na usvajanje obveznih minimalnih standarda energetske učinkovitosti za postojeće zgrade bez istovremenog uspostavljanja socijalnih mjera. “Mi nismo za obvezne minimalne standarde ako ne postoje socijalne mjere zaštite. Mislim da nitko ne bi trebao izgubiti kuću zbog nametanja takvih vrsta standarda i želio bih podsjetiti ljude da je EU vezana za Povelju EU o temeljnim pravima kada poduzima mjere EU-a, a jedno od tih prava je i pravo za pomoć u stambenom zbrinjavanju ”, rekao je.
Petriccione je priznao da je poticanje ljudi da obnavljaju svoje domove “luksuzni problem”. Pravo pitanje, rekao je, leži u socijalnim aspektima poput zaustavljanja poskupljenja stanarine. “Kada su u pitanju siromašniji, krhki dijelovi stanovništva, ne postoji institucionalni mehanizam koji može riješiti problem, morat ćete staviti novac za njihovu podršku, točka. Ne može se ništa drugo učiniti”, rekao je. Spinnewijn je predložio da Komisija razmotri fond za sve one koji si ne mogu priuštiti grijanje domova i upozorio da treba postojati sofisticiranije razumijevanje ljudi ranjivih na utjecaje tih mjera, posebno onih na tržištu privatnih najmova.
