Kako tvrdi LiveScience, Zemlja se doista okreće brže. To znači da su dani u 2020. bili relativno kraći, astronomski gledano, nego prethodne godine. Uobičajeno, Zemlji treba prosječno 86 400 sekundi da se okrene oko svoje osi, ili napravi punu jednodnevnu rotaciju, iako je poznato da tu i tamo fluktuira. Ali u 2020. dani su bili dosta kraći.
Je li se Zemlja ikada prije vrtjela brže?
Prema TimeandDateu, posljednji put da je svaki dan u godini bio kraći od 86 400 sekundi bilo je davne 1937. godine. Međutim, u 2020. taj je rekord oboren 28 puta. LiveScience izvještava da se planet značajno usporava tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, ali ove dodatne promjene su u najmanju ruku neobične.
Zemlja se nastavila malo brže okretati 2021. i 2022. Na primjer, dan 29. lipnja 2022. bio je 1,59 milisekundi kraći od očekivanog, prema Engadgetu, a 26. srpnja 2022. bio je 1,5 milisekundi kraći nego inače, kako izvještava Inverse.
“Od 2016. Zemlja je počela ubrzavati“, rekao je istraživač Leonid Zotov s Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov za CBS News u kolovozu 2022. “Ove godine se okreće brže nego 2021. i 2020.”
Zašto bi se Zemlja okretala brže?
Prema istraživanju provedenom 2003. godine, određeni čimbenici mogu utjecati na to koliko se brzo ili sporo Zemlja okreće. Ovi čimbenici nisu nebeskog podrijetla, kao što bi se moglo vjerovati, već su rezultat vremenskih obrazaca i drugih atmosferskih promjena na samom planetu. Vjetrovi, promjene atmosferskog tlaka, čak i jake oluje poput El Niña, dovoljno su jaki da utječu na rotaciju planeta.
To bi moglo značiti da klimatske promjene mogu utjecati na rotaciju planeta. Zapravo, prema New Scientistu, postoji neka dokazana korelacija između globalnog zatopljenja i brže rotacije. To je zbog otapanja ledenih kapa i porasta razine mora, što stvara promjenu u raspodjeli mase planeta.
Je li loše što se Zemlja brže okreće?
Većina nas vjerojatno nije primijetila da su razni dani u proteklih nekoliko godina bili malo kraći od prosječnog dana — ali ako dani nastave postajati malo kraći, promjene će biti itekako osjetne.
Prema USA Todayu, jednog dana bismo mogli početi promatrati novu “prijestupnu sekundu”, koncept koji je prvi put zabilježen 1950-ih kada su znanstvenici počeli proučavati promjene putem atomskog sata.
Vjerojatno nećemo osjetiti promjenu neko vrijeme, iako bi moglo postojati neke industrije i sustavi koji će imati manje probleme. USA Today izvještava da neki računalni sustavi, posebno u područjima GPS navigacije, svemirskih letova, satelita, burze i onih koje koriste astronomi, mogu na neki način biti pod utjecajem ovih skraćenih dana. No, čak ni tamo promjene ne bi trebale biti dovoljno jake da izazovu ozbiljne probleme.
