Za nekoliko desetaka godina, drugi najveći grad u Egiptu, mogao bi potpuno biti pod morem. Prema najnovijim UN-ovim podatcima, u najboljem scenariju trećina Aleksandrije bit će pod vodom ili nenastanjiva do 2050. godine. To će dovesti do egzodusa stanovništva. Čak milijun i pol ljudi morat će pobjeći iz svojih domova. Zabrinjavajuć je i podatak da svake godine Aleksandrija potone za više od tri milimetra zbog brana na rijeci Nil, koje zadržavaju riječni mulj.

Poplave su se i ranije događale u toj egipatskoj najvećoj luci. Naime, 2015. i 2020. godine, stotine stanovnika moralo je napustiti svoje domove zbog poplava. Najveća opasnost dolazi od Sredozemnog mora, čija bi se razina mogla podići za jedan metar u sljedeća tri desetljeća, smatraju znanstvenici.

To bi dovelo do poplava izrazito plodnih poljoprivrednih zemljišta u delti Nila, ali i gradova u okolici. Na podizanje razine Sredozemnog mora znanstvenici već godinama upozoravaju jer se podiže brže od gotovo svih mora na svijetu. Čak i ako se dogodi najbolji mogući scenarij, a to je da se Sredozemno more do 2050. godine podigne za 50 centimetara, Aleksandrija bi bila poplavljena 30 posto, četvrtina stanovnika morala bi se preseliti, a 195.000 bi izgubilo posao.

Takva katastrofa imat će dramatične posljedice za 104 milijuna stanovnika Egipta jer se u Aleksandriji nalazi i najveća luka u zemlji i jedno je od glavnih gospodarskih središta, rekao je Ahmed Abdel Kader, čelnik agencije za zaštitu egipatske obale. Zbog klimatskih promjena ovaj grad sve češće pogađaju olujna nevremena. Iz tog je razloga guverner Aleksandrije Mohamed al-Šarif naredio izgradnju sustava odvodnje oborinskih boda za ceste, kako bi se apsorbiralo milijun prostornih metara kiše.

Stanovništvo je posadilo velik pojas trstike duž 69 kilometara obale kako bi se pijesak hvatao za nju i tako stvarao prirodnu barijeru od vode. Osim prijetnje ljudima, porast razine mora prijeti i bogatom povijesnom nasljeđu koje Aleksandrija posjeduje. Ugrožena je drevna memlučka tvrđava Qaitbay koja datira iz 15. stoljeća. Sagrađena je na mjestu gdje je nekada bio poznati svjetionik, inače jedan od sedam čuda antičkog svijeta. Ondje je danas postavljen lukobran od 5000 golemih betonskih blokova koje ju štite od konstantnih udara valova.