Želja svakog ljubitelja mora je barem jednom u životu susresti se s jatom dupina. Na sreću, Jadransko more je stanište dobrog i običnoga dupina i ove sisavce možete susresti gotovo na svakome otoku.

U moru oko lošinjskom akvatoriju zabilježeno ih je čak 200-tinjak, a ovi razigrani i znatiželjni sisavci često se vole nastaniti i podizati svoje mladunce i oko Cresa, Dubrovnika, Korčule, oko poluotoka Pelješc, Brijuna pa čak i sjeverno od Poreča.

No u Jadranskome moru plivanje s dupinima je zabranjeno, a oni su zakonom zaštićeni još od 1995. godine. Sretnicima koji dobiju priliku vidjeti ih u njihovu prirodnome okruženju, poznavatelji ovih životnja savjetuju da im ne prilaze niti ih ometaju u njihovu prirodnome okruženju, a pogotovo da im s jahta i brodica ne bacaju hranu.

Dupini su nevjerojatne životinje, miroljubivi su i razigrani, a ako dođete u priliku da ih sretnete na plavim morskim prostranstvima, dobro je da znate neke zanimljive činjenice o ovim stanovnicima morskih dubina.

1. U svijetu postoji 49 vrsta dupina i pliskavica

Da, u svijetu postoji čak 49 različitih vrsta dupina i pliskavica, uključujući ružičasto obojene delfine u rijeci Amazoni.

2. Dupini ostaju sa svojim obiteljima cijeli život.

Jedna od zanimljivih činjenica o dupinima je njihova posvećenost obitelji. Oni formiraju matrilinearne društvene skupine i ostaju unutar svojih obiteljskih grupa s bakama, rođacima, braćom, sestrama i prijateljima. I često će s istim jedinkama plivati cijeli svoj život. Mužjaci se mogu odvojiti i formirati manje skupine samaca nekoliko godina, ali će se u nekom trenutku ponovno sastati s jatom.

3. Najveći dupin je orka!

Dobro ste pročitali! Kitovi ubojice ili orke također ulaze u skupinu dupina! Orka je najveći član obitelji dupina i vrhovni predator mora. Vladaju suvereno kad je u pitanju prehrambeni lanac oceana pa su zato i dobili naziv kitovi ubojice. Iako njihovo ime nameće sliku o njima da su okrutni predatori, gotovo da nema zabilježenih napada na ljude.

Međutim, držanje ovih izuzetno inteligentnih sisavaca u velikim morskim parkovima ili bazenima rezultiralo je dokumentiranim napadima i čak smrću. Ovi veliki morski sisavci, kao sva morska stvorenja, pripadaju moru, koje je njihovo prirodno stanište i samo ondje mogu živjeti dug, divlji i slobodan život.

4. Dupini imaju čak tri želuca!

Jeste li znali da dupini gutaju plijen? Upravo zato trebaju jedan želudac u kojem čuvaju svoj zalogaj, drugi u kojem ga žvaču, a treći je rezerviran za završnu fazu probave. Nekoliko želudaca fenomen je sličan kopnenim sisavcima iz skupine preživača, na primjer kravama.

5. Dupini na slobodi mogu živjeti više od 50 godina. 

Dupini u svojem slobodnom i prirodnom okruženju mogu živjeti u prosjeku od 45 do 60 godina. Mužjaci obično žive od 45 do 50 godina, dok ženke mogu živjeti i do 60 godina! Najstariji dokumentirani dupin živio je 66 godina, a znanstvenici koji su ga pratili po vodama Floride nazvali su ga Nicklo.

Među orkama, najstariji zabilježeni dupin doživio je čak 90 godina, a nazvali su je Granny ili “Baka”. Dupini u zatočeništvu ne žive duže od 10 do 12 godina, što dokazuje koliko im je potrebno morsko prostranstvo i sloboda.

6. Neki dupini mogu doseći brzinu od 56 km na sat!

Dupini su najbrži plivači mora. Obični dupini mogu doseći brzinu od 28 km na sat  dišući samo dva do tri puta u minuti! Kada su znanstvenici promatrali igre slobodnih dupina, koji se često međusobno natječu u plivanju, zabilježili su brzinu od 32 km na sat. Orke su najveći najbrži plivači i mogu plivati čak 56 km na sat.

7. Delfini imaju imena.

Pa, možda ne ista imena koja smo navikli čuti poput Petra, Ane, Jure ili Maje, ali znanstvenici i istraživači mora su dokazali da dupini sami sebi dodjeljuju imena koja ih označavaju kao pojedince. Ime dupina  definira se jedinstvenim glasanjem s kojim se rađaju i po njemu će biti prepoznatljivi kao pojedinci cijeli svoj život.

Znanstvenici su također dokazali da  majke dupina počinju komunicirati ​​s nerođenim mladunčetom dok je još u maternici kako bi razvile njegovo jedinstveno glasanje kako bi bilo prepoznatljivo svojoj obitelji kada dođe na ovaj svijet.

8. Dupini koriste eholokaciju kako bi lovili i komunicirali.

Eholokacija je jedan od najnevjerojatnijih načina komunikacije. Dupini koriste visokofrekventne zvukove koje izrađuju u svojim sinusima i šalju u okolinu. Zvukovi se zatim odbijaju od predmeta i životinja u njihovu okruženju, a odjek se vraća natrag do dupina.

Na temelju informacija dobivenih od eha, ovi sisavci mogu odrediti udaljenost, veličinu, brzinu i oblik predmeta, kao i identificirati plijen i potencijalne prijetnje. Ova izvanredna sposobnost omogućuje im da love ribu čak i u mutnim vodama i da međusobno komuniciraju na velikim udaljenostima.

9. Dupini su društvene životinje i vole se igrati. 

Jedna od najslađih činjenica o dupinima je da su društvene životinje koje se vole igrati. Često će se okupiti i sudjelovati u raznim igrama i trikovima. Skakanje iz vode, preplitanje i okretanje u zraku, prenošenje predmeta, plivanje kroz valove i trčanje iza brodova samo su neki od načina na koje se igraju. Ove igre ne samo da im pružaju zabavu, već im pomažu u razvijanju njihovih vještina, komunikaciji i jačanju veza unutar jata.

10. Mogu komunicirati pomoću znakovnog jezika.

Dupini nisu samo dobri u eholokaciji, već i u komunikaciji s ljudima. Znanstvenici su otkrili da ove životinje mogu naučiti znakovni jezik i komunicirati s ljudima putem gesta i simbola.

Nažalost, godinama su ljudi zloupotrebljavali ovu osobinu dupina, držeći ih u zatočeništvu i koristeći ih kao “klaunove” u zabavnim parkovima. Ljubitelji prirode i životinja unatrag nekoliko desetljeća na raznim dijelovima borili su se puštanje dupina na slobodu u prirodna staništa pa je ovih parkova iz godine u godinu sve manje.

Stoga, sretnete li ovo ljeto negdje na moru jato dupina, pustite ih da mirno plivaju o svome prirodnome okruženju, ne namećite im svoju prisutnost i ne budite agresivni prema ovim divnim i nadasve inteligentnim životinjama. SAmo uživajte promatrajući njihovo jedinstvo s prirodom.